S prvim danom 2023. na snagu stupaju dvije velike i važne promjene – Hrvatska se pridružuje europskom području bez provjera na granicama i uvodi euro kao jedinstvenu europsku valutu
Ulaskom Hrvatske u šengenski prostor od 1. siječnja 2023. ukida se kontrola osoba na granicama između Hrvatske i susjednih zemalja EU. Otvaranje graničnih prijelaza, odnosno eliminiranje čak sedamdeset i tri kontrolna punkta uzduž granice sa Slovenijom i Mađarskom, generirat će snažan poticaj na hrvatsko gospodarstvo te prijevoznicima u mnogočemu olakšati putovanja.
Najjednostavnije rečeno, ministri unutarnjih poslova u Europskoj uniji svojom su odlukom osigurali brzi i u velikoj većini slučajeva neometan promet logističkim kompanijama, dok će se kontrola odrađivati jedino u slučaju izvanrednih zaustavljanja unutar pojedinih zemalja.
Ulazak u Schengen donosi brojne pogodnosti za teretni prijevoz i opskrbne lance općenito, pri čemu je najvidljiviji i najneposredniji eliminacija velikih čekanja na granicama, posebno u ljetnim mjesecima, kada su kolone dosezale i do pet kilometara.
Tome svakako treba pridružiti i činjenicu da će se, uz vrijeme, uštedjeti i značajne količine novca. Osim troškova goriva, osiguranja, održavanja, poreza itd., vrijeme je isto tako važan trošak cestovnog prijevoza. Zbog toga kad bi se primjerice ponovno uspostavile sve granice unutar Schengen zone godišnji trošak bi za prijevoznike bio između 2,5 milijardi eura, za kratko vrijeme čekanja, i 5,1 milijardi eura za dulje vrijeme čekanja na granici. (izvor na kraju)
Eliminacijom čekanja na granici, transportna industrija će ulaskom Hrvatske u Schengen zonu imati direktnu korist od znatno smijenjenog prekoračenja radnih sati vozača, kao i od smanjenja troškova potrošnje goriva. Isto tako, budući da će tranzitno vrijeme isporuke biti kraće, smanjit će se i izvanredni troškovi koji se javljaju prilikom izazova u opskrbi i tranziciji robe što će posljedično utjecati na mogućnost prelaska većih količina robe u kraćem vremenskom razdoblju.
Vijest je svakako dobrodošla i za hrvatske izvoznike koji čine 16% ukupnog broja poduzeća, zapošljavaju 51% od ukupnog broja zaposlenih i ostvaraju 78% svih ulaganja u razvoj Hrvatske. (Izvor: izvoz.gov.hr)
Gdje počinje, a gdje završava slobodna zona
Prijevoz dobara između susjednih zemalja koje nisu dio Schengen zone, prema izjavama Carinske uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore, nastavit će se neometano odvijati, kao i do sada. S druge strane, bolja tranzicijska povezanost Hrvatske s ostatkom Europske unije će ujedno značiti i povećanje kontrole na granicama Bosne i Hercegovine i Srbije. No to nije nova okolnost za prijevoznike koji su se s takvim kontrolama, ponajviše zbog otežanog graničnog prijelaza uoči migrantske krize, i dosad susretali.
“Hrvatska je bitan dio cargo-partner mreže u srednjoj i jugoistočnoj Europi, pa samim ulaskom Hrvatske u Schengen zonu očekujemo još bolju povezanost Hrvatske s Europom. No, isto tako posljednjih 25 godina povezujemo hrvatsko tržište sa srpskim i bosansko-hercegovačkim, što također planiramo intenzivno unaprjeđivati i produbljivati.”, komentar je Zorana Starčevića, direktora tvrtke cargo-partner Hrvatska.
Nova godina, nova valuta, nove poslovne mogućnosti
Sličan stav ima i kada je u pitanju promjena valute. Naime, ulazak Hrvatske u Schengen kalendarski prati i usvajanje eura. „Ova, još jedna velika promjena hrvatskim gospodarstvenicima stvara uvjete za jednostavnije i brže poslovanje na jedinstvenom EU tržištu i to je ona pozitivna promjena na koju se sada valja fokusirati.“, ističe Starčević.
“Naš je primarni cilj uvijek bio pravovremeno osigurati svim našim klijentima jednostavna i brza logistička rješenja s potpunom uslugom za zračni, pomorski, cestovni i željeznički transport te skladištenje i distribuciju robe, a u tome će nam uvelike olakšati i sada jedinstvena valuta između Hrvatske i ostatka Europske unije.”, dodao je Starčević.
Hrvatska će ulaskom u Schengen zonu i promjenom valute privući tim više stranih ulaganja prvo zbog brzine prometa, a potom i zbog jednostavnosti korištenja zajedničke valute ostalih zemalja Europske unije. Time će se direktno utjecati na jačanje lokalnog gospodarstva, kao što će se i na europskom tržištu ojačati funkcija prijevoznika sa sjedištem u Hrvatskoj.
***
[1] DG IPOL | Directorate-General for Internal Policies, DG EPRS | European Parliamentary Research Service: Cost of non-Schengen: the impact of border controls within Schengen on the Single Market (https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/578974/IPOL_STU(2016)578974_EN.pdf), posjećeno: 14.12.2022.
***
O cargo-partneru
cargo-partner privatni je pružatelj info-logistike u cjelini koji nudi sveobuhvatan portfelj rješenja za zračni, pomorski, kopneni prijevoz i skladištenje. S više od četrdeset godina stručnosti u informacijskoj tehnologiji i optimizaciji lanca opskrbe, tvrtka dizajnira usluge po mjeri za širok spektar industrija kako bi stvorila konkurentne pogodnosti za svoje kupce širom svijeta. Osnovan 1983. godine, cargo-partner ostvario je promet od preko 1,8 milijardi eura u 2021. i trenutno zapošljava 3.900 ljudi širom svijeta.