Da bismo spriječili rizik od bolesti srca i pretilosti, potrebno je zamijeniti loše masnoće dobrima. Treba ih, stoga, razlikovati i znati u kojoj su hrani najzastupljenije te kako ih pravilno konzumirati.
Uz ugljikohidrate, bjelančevine, vitamine, minerale, vodu, oligoelemente i vlakna, masti su važan sastojak prehrane. One našem tijelu pomažu u apsorpciji vitamina topljivih u mastima kao što su A, D, E i K, kod izoliranja živčanih stanica, podmazuju zglobove i oblažu organe, griju nas i održavaju krvne žile elastičnima. Pretjerano unošenje hrane bogate lošim mastima može dovesti do pretilosti, srčanih i nekih malignih bolesti. Osnovne vrste masnoća su nezasićene masti, koje se nazivaju i dobrim mastima te zasićene poznate kao loše masti.
Dobre masti su korisne za zdravlje srca, održavanje normalne razine kolesterola u krvi, zdrave su za mozak te općenito fizičko i emotivno zdravlje čovjeka, a uz to čine kosu sjajnijom, pomlađuju kožu i reguliraju san.
Zasićene masti se nazivaju i lošim mastima jer uzrokuju povišenje ukupne kao i razine lošeg kolesterola u krvi te povećavaju rizik od srčanih bolesti. Nalazimo ih u namirnicama životinjskog porijekla – crvenom mesu, vrhnju, maslacu, punomasnim mliječnim proizvodima, jajima te kokosovom i palminom ulju. Uz to postoje i transmasne kiseline koje se nazivaju štetnim mastima, a nastaju industrijskom preradom, hidrogenizacijom biljnih ulja. Problem kod hidrogeniziranog biljnog ulja, i to najčešće palminog koje izvorno ne sadrži transmasne kiseline, tim se postupkom produžuje rok trajanja, ali istovremeno i uništava sva dobrobit ulja koje nerijetko postaje i štetno za zdravlje organizma. Transmasne kiseline nalaze se u brzoj i prženoj hrani kao što su prženi krumpirići, kokice iz mikrovalne pećnice, čipsu, slatkišima, slatkim pekarskim proizvodima i margarinu.
Da bismo spriječili rizik od bolesti srca i pretilosti, potrebno je zamijeniti loše masnoće dobrima. Treba ih, stoga, razlikovati i znati u kojoj su hrani najzastupljenije te kako ih pravilno konzumirati.
Nutricionisti savjetuju mediteranski način prehrane koji se temelji na konzumaciji maslinovog ulja, plave ribe, voća i povrća, sjemenki te orašastih plodova. Istraživanje koje su proveli Henríquez Sánchez i suradnici, a koje je objavljeno u European Journal of Clinical Nutrition ispitivalo je povezanost mediteranske prehrane s mentalnim i fizičkim zdravljem. Ukupno 11. 015 studenata dobrovoljaca ispunjavalo je semikvantitativni upitnik učestalosti konzumiranja hrane koji je sadržavao 136 vrsta namirnica. Istraživanje je pokazalo izravnu povezanost između pridržavanja mediteranske prehrane i svih fizičkih te većine mentalnih domena zdravlja (vitalnost, socijalno funkcioniranje i emocionalne uloge). Stoga, kako biste osvježili svoje psihofizičko zdravlje, razmislite o mediteranskom načinu prehrane ili barem uvrstite dobre masti u svakodnevnu prehranu!
