Ovo je istraživanje ispitalo kratkoročne efekte koje je koronavirus imao na tri ključna područja u okviru industrije pakirane hrane (objedovanje kod kuće, grickalice i mliječna industrija), globalne lance opskrbe, kao i trendove unutar ove industrije za koje se očekuje da će ostati i nakon pandemije.
Pojava koronavirusa utjecala je na brojne industrije, zbog čega su se neke našle u potpunom zastoju. Međutim, industrija pakirane hrane jedna je od malobrojnih koja je doživjela povećanje potražnje, što je izravna posljedica pandemije.
Iako će se potpuni utjecaj ove globalne zdravstvene krize tek osjetiti, ograničenje kretanja zajedno sa zatvaranjem servisa za hranu rezultiralo je povećanjem broja kupovina potrošača, pa čak i stvaranjem zaliha. Širenjem virusa od početka godine došlo je do značajnih promjena u tome što, gdje i kako potrošači kupuju.
Ovo je istraživanje ispitalo kratkoročne efekte koje je pandemija bolesti COVID-19 imala na tri ključna područja u okviru industrije pakirane hrane (objedovanje kod kuće, grickalice i mliječna industrija), globalne lance opskrbe, kao i trendove unutar ove industrije za koje se očekuje da će ostati i nakon pandemije.
Utjecaji krize na potrošače: četiri ključne promjene životnih stilova
Preventivno zdravlje: Od pojave virusa javila se veća potražnja za raznim suplementima, kao i proizvodima za jačanje imunosnog sustava, uz proizvode kao što su proizvodi za dezinfekciju ruku i maske.
Promjena kanala kupnje: Rad restorana, usluge brze hrane i međunarodna putovanja zaustavljeni su u mnogim zemljama, što je utjecalo na način na koji potrošači komuniciraju i žive. Neki gradovi polako primjećuju rane znakove ukidanja ograničenja.
Stvaranje zaliha: Prodaja osnovnih živežnih namirnica povećana je i u online i u offline kanalu prodaje. Povećana potražnja za tim artiklima, zajedno s problemima koji su nastali u opskrbi, doveli su do toga da kupnja pojedinih proizvoda bude ograničena na jedan do tri komada u pojedinim zemljama.
Kućna izolacija: Profesionalni i privatni prostor postao je jedno, čineći virtualni život novom stvarnošću za velik broj potrošača. Tradicionalno, takav način života bio je mnogo bliži mlađim generacijama, ali je pandemija prisilila i ostale da se oslanjaju na tehnologije u svakodnevnim rutinama.
Utjecaj krize na industriju: objedovanje kod kuće nova je normalnost
Sa zatvaranjem restorana i drugih pružatelja usluga posluživanja hrane, kućne kulinarske vještine i dostupnost sastojaka postali su glavni faktori za oblikovanje obroka i onoga što potrošači konzumiraju. Dostava hrane i razne aplikacije za dostavu i dalje ostaju otvoreni, ali nesigurnosti u vezi s načinom na koji se virus može prenijeti, u fokus potrošača stavljaju pitanje sigurnosti i higijene u slučajevima kada drugi ljudi pripremaju hranu. Takva razmišljanja, u kombinaciji s globalnim zaokretom prema objedovanju kod kuće, djelovala su kao katalizator za potrošače da što je više moguće samostalno pripremaju svoje obroke.
Istraživanje Euromonitor Internationala iz 2020. o životnim stilovima ljudi, pokazalo je da 24% mlađih ne vjeruje baš u svoje kulinarske vještine, već radije kao zamjenu koriste gotova i polugotova jela, kao i pakete pripremljenih obroka. Međutim, zatvoreni restorani i karantena rezultirat će time da će veći broj ljudi, koji su bili prisiljeni postati kuhari, prihvati kuhanje u kućnim uvjetima, koje zahtijeva i veću pripremu.
Kratkoročno gledano, namirnice kao što su tjestenina i konzervirana hrana neki su od najprodavanijih proizvoda i online i u tradicionalnom načinu kupnje. Gledajući unaprijed, COVID-19 trebao bi potaknuti potrošače da više vode brigu o zdravlju i da u svoju prehranu uvrste više hranjivih sastojaka. Proizvodi za koje se tvrdi da su korisni za zdravlje, kao što su jogurti za jačanje imuniteta, već su postali vrlo popularni u Japanu. Međutim, financijska neizvjesnost također će utjecati na potrošače da smanje kupnju premium proizvoda i da se preorijentiraju na privatne robne marke i brandove diskontera.
BDP po glavi stanovnika drastično će pasti zbog krize koja je dovela do zatvaranja brojnih kompanija, što je rezultiralo golemim brojem nezaposlenih i financijskom nesigurnošću među kategorijom samozaposlenih. Trajanje pandemije diktirat će buduće ekonomske ishode. Primjerice, prema scenariju duboke krize (pandemije u trajanju od dva do šest kvartala, globalnom stopom zaraženih od 20% do 50% i stopom smrtnosti od 1,5% do 3,5%), došlo bi do pada od gotovo 5,5% do 9% u BDP-u po glavi stanovnika na globalnoj razini.
Utjecaj krize na snacking: grickalice zamijenjene tradicionalnim obrocima
Ovisno o tome koliko će potrajati razdoblje karantene i zatvorenih restorana brze hrane, ovisit će i posljedice koje će pretrpjeti trend „snekingifikacije“. Ovo je razdoblje procvata tradicionalnih termina za objedovanje, konzumacija u pokretu (ili na poslu) i konzumacija grickalica zamijenjeni su tradicionalnim obrocima u svakodnevnoj rutini ljudi. Urbanizacija i užurban način života postali su normalnost i „grickanje“ predstavlja jedan od načina na koji su se potrošači prilagodili toj novoj realnosti.
Uz to, grickalice imaju koristi od toga što su čitave obitelji (uključujući i djecu) prisiljene na boravak u kući, stvarajući tako nove mogućnosti za pružatelje usluga – osobito u prostoru elektronske trgovine.
Proizvođači mogu povećati svoj domet i ponuditi različitije opcije koristeći online kanal prodaje.
Ako pogledamo malo dalje unaprijed, teška ekonomska situacija negativno će se odraziti na servise za hranu (čak i kad restorani budu ponovno otvoreni) jer će potrošači nastaviti objedovati u svojim domovima, kako bi smanjili troškove. U tom kontekstu, gotova jela i osnovne živežne namirnice bit će bolje pozicionirani od grickalica.
No, kategorije kao što su slatkiši, ne bi trebali nužno pretrpjeti baš teške posljedice tijekom recesije; kao što se to pokazalo tijekom globalne financijske krize 2008. Pristupačni oblici zadovoljstva i dalje mogu opstati čak i napredovati pod ekonomskom nestabilnošću, jer ljudima su potrebne te male stvari kako bi ublažili depresiju izazvanu egzistencijom u skučenom prostoru.
Utjecaj krize na lance opskrbe: lokalno dobiva na važnosti
Iako je industrija hrane ključna tijekom pandemije, COVID-19 dodatno je istaknuo glavne slabosti i poteškoće u postojećim lancima opskrbe na globalnoj razini. Obnavljanje i održavanje priljeva robe postalo je izrazito teško u uvjetima ograničene radne snage (zbog infekcije i izolacije), zatvaranja granica i, općenito, povećanom potražnjom za hranom. Kao rezultat toga, neki trgovci su racionalizirali zalihe.
Poslovna asocijacija u Ujedinjenom Kraljevstvu upozorila je da ograničenja putovanja i potencijalna infekcija mogu proizvesti manjak od 80.000 poljoprivrednih radnika. Francuska prognozira manjak od oko 200.000 poljoprivrednika na vrhuncu njihove sezone žetve. I proizvođači iz ostalih zemalja svijeta izrazili su slične zabrinutosti.
Nakon toga, vlade su bili prisiljene napraviti iznimke i pojedini businessi bili su izuzeti od zatvaranja, s ciljem da se izbjegnu daljnje komplikacije. U Njemačkoj, primjerice, moralo se ukinuti striktno zatvaranje granica, kako bi se omogućila veća sloboda kretanja radnika.
Najvjerojatnije je da će lanci opskrbe hranom biti znatno izmijenjeni u budućnosti. Lokalno porijeklo vjerojatno će dobiti značajno mjesto jer je „potreba“ za proizvodima iz cijelog svijeta dovedena u pitanje, s obzirom na to da je situacija s Covidom-19 pokazala kako su međusobno povezana i ranjiva različita tržišta.
E-trgovina raste nakon CARG-a od 21% između 2014. i 2019.
S gledišta kanala prodaje, e-trgovina je doživjela veliki procvat, s golemim povećanjem potražnje. Vlade su ohrabrivale taj način kupnje i potrošači su ga koristili, kako bi se opskrbili potrebnim namirnicama, uz održavanje socijalne distance – i kako bi jednostavno osigurali da dobiju hranu koju žele umjesto da u prodavaonicama naiđu na prazne police.
Taj rast znači da je na mnogim tržištima potražnja bila znatno veća od ponude. I dok u trenutačnoj situaciji sigurno ima ljudi koji su prvi put koristili e-trgovinu, što omogućuje pružateljima tih usluga da povećaju baze korisnika, iskustvo može biti frustrirajuće za one kupce koji se nisu mogli registrirati, ugovoriti vrijeme dostave ili su se suočili s obavijestima poput „bez robe“ servisera koji je preopterećen.
Trgovci očekuju da će se trend prebacivanja kupnje na online kanal nastaviti i kad se ograničenja ukinu, zbog toga što će socijalna distanca biti dio nove realnosti i zbog toga što će se potrošači držati svih pogodnosti koje pruža internetska kupnja namirnica. U SAD-u, primjerice, Amazon je uveo 100.000 novih radnih mjesta u svojoj mreži dostave (uključujući Amazon Fresh and Whole Foods).
Budućnost pakirane hrane: što možemo očekivati?
Kratkoročni efekti (u prva dva kvartala 2020.): Zatvaranje servisa za hranu dovelo je do premještanja rituala objedovanja u domove i do povećane kupnje potrošača u svim maloprodajnim trgovinama s namirnicama. Online kupnja će postati sve uobičajenija, ali lanci opskrbe su na udaru jer su granice zatvorene u čitavom svijetu, a radna snaga reducirana zbog infekcije, samoizolacije i ograničenja putovanja. Brojne zemlje upozoravaju i na nedostatak poljoprivrednih radnika, bilo domaćih, bilo iz inozemstva.
Srednjoročni efekti (do 2021.): Porast online kupnje namirnica će se održati, s obzirom na to da će kao preporuka ostati mjera socijalnog distanciranja. Čak i s otvaranjem servisa za hranu, prelazak na objedovanje u domovima najvjerojatnije će se zadržati u određenoj mjeri, kao posljedica financijskih nesigurnosti i pritisaka. Kupovanje namirnica za pripremu obroka i gotovih jela za konzumaciju u kući, ostat će prioritet.
Dugoročni efekti (poslije 2021.): Stanje poslije Covida-19 suočit će se sa smanjenom potrošnjom potrošača i izbor hrane bit će obilježen mogućnostima kućnih budžeta, što će u najvećoj mjeri koristiti diskonterima. Potrošači će trošiti manje novca na objedovanje izvan kuće, čak i kada servisi hrane budu počeli s radom. Prelazak na online kupnju namirnica bit će ubrzan i dosta toga će se kupovati na taj način, ali neki su potrošači imali loše iskustvo kupnje online u vrijeme kad je potražnja bila veća od onoga s čim su se mogli izboriti pojedini pružatelji tih usluga.
Zaključak: pogled naprijed
• Kako se servisi za hranu i institucije budu ponovno otvarali, prehrambene navike koje su se prisilno premjestile u domove, polako će se vraćati, ali samo u određenoj mjeri jer će potrošači tražiti načine da uštede novac zbog negativnih ekonomskih posljedica pandemije.
• Online kupnja namirnica sve će se više koristiti, jer će kupcima ostati navika koja im je bila nametnuta, a trgovci će povećati kapacitete i poboljšati usluge. Međutim, neće se zadržati svi online korisnici, s obzirom na to da su se neki od njih susreli s poteškoćama koje su bile rezultat masovnog korištenja na pojedinim tržištima.
• Neke kategorije i tipovi hrane doživjet će dugoročan rast, jer će potrošači težiti da „budu pripremljeni“. Izbor sastojaka i obroka može biti promijenjen s obzirom na to da više potrošača kuha (što nije nužno bio njihov izbor).
• Lokalnost će se vratiti i pitanje izbora između sigurnosti hrane i pristupačnosti proizvoda iz cijelog svijeta bit će glavna tema, osobito u kontekstu promjena načina na koji ljudi očekuju da će moći putovati po svijetu.
• Trendovi ka „čistijim“ proizvodima vjerojatno će se donekle promijeniti, jer će se vrijednost određenih svojstava više cijeniti (primjerice, tvrdnje o proizvodima sa sastojcima za jačanje imuniteta).
• Kao i u ranijim razdobljima ekonomskih poteškoća, hrana koja nudi pristupačna zadovoljstva (primjerice, konditorski proizvodi), vjerojatno će prosperirati, jer će potrošači biti prisiljeni smanjiti luksuz koji si više neće moći priuštiti.
