U iščekivanju bele liste trgovaca, koja bi po nekima mogla rezultirati “šumom” od više od 200 stranica različitih cena različitih dobavljača i proizvođača 80-ak najprodavanijih vrsta proizvoda s rastom inflacije od gotovo 20 posto na godišnjem nivou, evidentno je da potrošnja životno neophodnijih namirnica količinski pada i ne samo u RH, javlja ovaj list.
Prema podacima FoodDrinkEurope, potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjem nivou pala za 1 posto.
U Hrvatskoj se samo u mlečnoj industriji beleži pad potrošnje pavlake za 5 posto, dodaje Hina i navodi kako su rekorderi po rastu cena verovatno polutvrdi sirevi.
TISUP je objavio kako je trapist u decembru 2022. u odnosu na isti mesec 2021. bio 26 posto skuplji, gauda 21, edam 25 posto, dok je prodajna cena svežeg polumasnog sira bila viša za 14, maslaca za 11 posto.
Prema analizi Croatiastočara, cene hleba i brašna u Hrvatskoj su u decembru na godišnjem nivou rasle 22,4 posto, a u odnosu na referentnu 2015. čak 47,1 posto.
Ako se posmatra samo hleb, on je prema zadnjim podacima Eurostata u Hrvatskoj bio skuplji 27,7 posto.
Meso i mesne prerađevine skuplji su 13,9 posto na godišnjem nivou, ribe i riblji proizvodi 14,2 posto, mleko, sir i jaja 22,2 posto, ulja i masti 22,5 posto, voće 8,3 posto, povrće 12,4, šećer, med, pekmezi, konditorski proizvodi 17,1, kafa, čaj, kakao 6,5 posto.
Izvor: Biznis.ba
Foto: Pixabay
