Predlog predstavljen prethodne nedelje izradilo je Ministarstvo privrede i održivog razvoja, a usmeren je na efikasniji nadzor nad tržištem i bolju informisanost i edukovanost potrošača kako bi ih podstakli da donose informisane odluke, razmišljaju o zdravlju i sigurnosti, pa na taj način pokreću i održivu potrošnju.
Predlogom su predviđene zakonodavne promene na nacionalnom nivou, uzimajući u obzir iskustvo pandemije COVID-19 i jačanje digitalnog tržišta u Hrvatskoj. Takođe, utvrđuju se i razrađuju cijevi međuresorne saradnje i prioritetna područja koja je potrebno unaprediti u nadolazećem periodu, kako bi se osnažio položaj potrošača i povećalo njihovo poverenje u tržište, rekao je ministar privrede i održivog razvoj Tomislav Ćorić.
Nekim od najznačajnijih prioriteta programa, Ćorić ističe: dalji razvoj zakonodavstva na nacionalnom nivou, jačanje nadzora nad tržištem u području zaštite prava potrošača, unapređenje zaštite potrošača u digitalnom okruženju, podsticanje politike održive potrošnje te energetske efikasnosti, kao i zaštitu potrošača prilikom zamene kune evrom.
Programom je predviđeno i informisanje potrošača o dostupnim alatima za rešavanje potrošačkih sporova, sprovođenje projekata namenjenih potrošačima u saradnji s udruženjima za zaštitu potrošača te izrada alata za informisanje.
U periodu sprovođenja ovog Nacionalnog programa očekuje se prenošenje odredbi iz Direktive o modernizaciji pravila Evropske unije o zaštiti potrošača u nacionalno zakonodavstvo Hrvatske čime će se osigurati snažnija zaštita potrošača u digitalnom okruženju, a uslediće i izmene u uređenju nepoštene poslovne prakse i prekršajnih odredbi Zakona o zaštiti potrošača.
To usklađivanje, piše u Programu, dovešeće i do jasnijeg uređenja obaveza trgovaca u vezi sa pravilnim isticanjem cena prilikom posebnih oblika prodaje robe i usluga kako bi se ostvarila veća transparentnost poslovanja trgovaca i bolja obaveštenost potrošača.
Trgovci će biti podložni strožim pravilima u vezi sa obaveštavanjem potrošača, pa će, kako navode biti uređen i dvojni kvalitet proizvoda. Istraživanja su pokazala kako se određeni proizvodi na području Hrvatske razlikuju, bilo sastavom bilo nekim drugim elementima, od proizvoda koji se prodaju u drugim državama članicama, dok se pri oglašavanju kao i u prodaji navodi kako je zapravo reč o identičnim proizvodima.
Izmenama odredbi o nepoštenoj poslovnoj praksi, biće zabranjeno navedeno postupanje trgovaca i osiguraće se ravnopravnost hrvatskih potrošača s potrošačima drugih država članica.
Biće uređeni i slučajevi nezatraženih poseta trgovaca potrošačevu domu s ciljem promocije ili prodaje proizvoda, objava potrošačkih recenzija (na primer, trgovac će morati jasno da istakne informaciju da li je osigurao da recenzije potiču od potrošača koji su koristili proizvod) i određena druga postupanja trgovaca.
Biće proširena i takozvana crna lista, odnosno lista poslovne prakse koja se u svim okolnostima smatra nepoštenom, a doniće i pravila koja će osigurati jednostavnije ostvarenje prava potrošača na obeštećenje za štetu koja im je nastala zbog nepoštene poslovne prakse.
Tokom pandemije COVID-19 zabeleženi su brojni slučajevi zavaravajuće poslovne prakse u online okruženju, a pokazalo se da trenutno zaprećena visina novčane kazne nema dovoljan odvraćajući učinak. Stoga će se, predviđeno je Programom, kako u EU, tako i u Hrvatskoj propisivati novčane kazne koje će se određivati u određenom postotku ukupnog godišnjeg prometa trgovca, prenela je Hina.
Foto: Pixabay
