Očekuje se da će tržišta u nastajanju srednje i jugoistočne Europe predvoditi gospodarski oporavak u Europi. Unatoč visokim stopama inflacije posljednjih godina, relativni životni standard u regiji je porastao. Potrošači na "zrelijim" tržištima doživljavaju gubitak kupovne moći.
Napisao: Sebastian Rennack, međunarodni maloprodajni analitičar
Pandemija, praćena visokim stopama inflacije, promijenila je kupovnu moć diljem Europe. Nedavno objavljeni podaci Eurostata pokazuju da je većina zrelih gospodarstava na zapadu i sjeveru kontinenta doživjela relativan pad životnog standarda u posljednje dvije godine. Nasuprot tome, južna, srednja i istočna Europa relativno su dobro podnijele gospodarska previranja. Mnoga tržišta u razvoju bilježe povećanje pariteta kupovne moći. Na temelju BDP-a po stanovniku, ovaj pokazatelj je općenito prihvaćen kao relativna mjera ukupnog ekonomskog prosperiteta.
Popratni grafikon ilustrira kako su posljednje dvije godine podijelile europske regije na dobitnike i gubitnike. U donjem lijevom kvadrantu su baltička gospodarstva, sa životnim standardom ispod prosjeka EU-27, koja su od kraja 2021. do kraja 2023. bilježila sve veći jaz s europskim kolegama. U gornjem lijevom kvadrantu, nordijske zemlje, kao i velike, zrelije zapadne ekonomije poput Njemačke, Francuske i Nizozemske, doživjele su pad životnog standarda. Austrija je bila jedina zemlja u EU-u koja je zabilježila poboljšanje pokazatelja, čak i s visoke početne razine.
| Među gospodarstvima Europske unije očekuje se da Poljska prednjači s realnim rastom BDP-a od 3,1% ove godine, a slijede je Hrvatska s 3,0%, Rumunjska s 2,8%, Bugarska s 2,7%. |
Nasuprot tome, u donjem desnom kvadrantu, ispodprosječna gospodarstva u nastajanju poput Poljske, Rumunjske, Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Bugarske pokazuju najviše stope rasta životnog standarda u Europskoj uniji. Portugal, Španjolska i Grčka, na donjoj granici razvijenih gospodarstava, također bi mogle poboljšati svoju poziciju u odnosu na druga razvijena tržišta.
Izgledi za tržišta srednje i istočne Europe ostaju pozitivni. Prema novom svjetskom gospodarskom izgledu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), objavljenom u travnju, tržišta u nastajanju bit će pokretač oporavka Europe 2024. Među gospodarstvima Europske unije, očekuje se da će Poljska prednjačiti s realnim rastom BDP-a od 3,1% ove godine godine, a slijede Hrvatska s 3,0%, Rumunjska s 2,8%, Bugarska s 2,7%. Velika zrela gospodarstva poput Njemačke i Francuske nalaze se na dnu ljestvice. Očekuje se da će stvarni BDP po stanovniku Francuske ove godine porasti za samo 0,7%, dok je Njemačka pretposljednja s prognozom od 0,2%.
| O AUTORU |
