Globalna potrošnja vina prošle je godine pala na najnižu razinu od 1996. jer je inflacija dovela do rekordnih cijena i odbila potrošače koji se već bore s nižom kupovnom moći, objavila je Međunarodna organizacija vina i vinove loze (OIV).
Procijenili su da je svjetska potrošnja 2023. iznosila 221 milijun hektolitara (mhl), što je smanjenje od 2,6% u odnosu na 2022. i 7,5% ispod 2018. Hektolitar je ekvivalentan 133 standardne boce vina.
Navode da su geopolitičke napetosti, posebice rat u Ukrajini i popratna energetska kriza, zajedno s poremećajima u globalnom lancu opskrbe, rezultirali višim troškovima proizvodnje i distribucije, što je zauzvrat dovelo do značajnog povećanja cijena vina za potrošače, smanjenja ukupna potražnja.
Prošlogodišnji pad potražnje bio je posebno značajan u Kini, a procijenjen je na minus 25%. Potrošnja vina tamo je naglo porasla na prijelazu stoljeća u skladu s rastućom srednjom klasom. No tijekom proteklih pet godina pao je za više od 60% na 6,8 mhl zbog ograničenja povezanih s COVID-19 i rastućih cijena.
Što se tiče robne razmjene, ukupni obujam pao je za 6,3% na 99 milijuna hl, a kada je riječ o vrijednosti robne razmjene, ona je pala za 4,7% i iznosi 36 milijardi eura.
OIV je dodatno snizio svoju procjenu prošlogodišnje proizvodnje vina na 237 mhl, s početnih 244 mhl objavljenih prošlog studenog, što je sada 10% ispod proizvodnje iz 2022. i najniže u više od 60 godina.
Ovakav trend posljedica je vremenskih nepogoda, uključujući rani mraz, obilne oborine s jedne i suše s druge strane te popratne gljivične bolesti, kako na sjevernoj, tako i na južnoj hemisferi.
Italija je proizvela 38,3 mhl, najmanju količinu vina od 1950. godine, odnosno pad od više od 23 posto u odnosu na prethodnu godinu, čime je izgubila vodstvo pred Francuskom. Za 2024. preliminarne procjene za južnu hemisferu ukazuju na oporavak dvaju najvećih proizvođača – Australije i Argentine, nakon oštrog pada prošle godine. Međutim, i dalje će ostati četiri ili 6% ispod prosjeka 2018/23.
Hladno proljeće i kasna berba mogli bi uzrokovati da Čile proizvede manje vina treću godinu zaredom, u prosjeku za 17%.
Izvor: INB2B Media
Fotografija: Pixabay
