Pregovarački timovi na čelu s gospodinom Mirkom Habijancem, predsjednikom HUP - Udruge poslodavaca graditeljstva (HUP-UPG), i gospođom Jasenkom Vukšić, predsjednicom Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), uspješno su okončali kolektivne pregovore i potpisali Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – sedme izmjene i dopune (KUG).
Važeći Kolektivni ugovor za graditeljstvo sklopljen je 2015. godine, a prethodne šeste izmjene i dopune ugovorene su 2023. godine.
Hrvatska udruga poslodavaca - Udruga poslodavaca graditeljstva (HUP-UPG) i Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) uspješan sektorski socijalni dijalog njeguju gotovo tri desetljeća i od 1996. godine granskim kolektivnim ugovorima unaprjeđuju sektor.
Iako je od ugovaranja prethodnih, Šestih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (KUG), sklopljenih krajem srpnja prošle godine proteklo tek sedam mjeseci, sukladno novim ekonomskim okolnostima socijalni partneri Sedmim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora, u cilju održivog razvoja građevinskog sektora, dodatno jačaju važnost njegove učinkovite primjene i položaj radnika.
U okolnostima dugotrajnog manjka radne snage, posebno domaćih građevinskih radnika, i još uvijek znatno nižih plaća (bruto plaće u graditeljstvu su cca 24 % niže od prosjeka RH), HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske od 1. travnja podižu najniže osnovne plaće utvrđene Tarifom Kolektivnog ugovora za sve grupe i podgrupe složenosti poslova i sva radna mjesta u građevinarstvu.
U odnosu na važeću osnovnu plaću koja je ugovorena od 1. rujna prošle godine, socijalni partneri od 1. travnja osnovnu plaću podižu u rasponu od 7 do 13 %. Izraženo pak u usporedbi s 2022. godinom, rast plaća iznosi između 17 i 25 %, dok to znači da su u usporedbi s 2020. godinom osnovne plaće građevinskih radnika rasle su između 18 i 52 %, a usporedno su kroz to razdoblje kontinuirano rasla i ostala materijalna prava radnika ugovorena Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo.
Pod plaćom se u smislu Zakona o radu i ovog Kolektivnog ugovora podrazumijeva primitak radnika, kojeg poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad, a sastoji se od:
- osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu i
- dodataka na plaću koje radnik ostvaruje sukladno kriterijima i visini ugovorenoj Kolektivnim ugovorom.
Važno je istaknuti da su HUP-UPG i SGH odgovorni socijalni partneri koji su ponovno postigli konsenzus o najvažnijim pitanjima, a to je, uz povećanje cijena rada, i unaprjeđenje zajedničkih stajališta vezanih za poziciju i ulogu sindikata u praćenju primjene KUG-a, što je dobra osnova za daljnje pregovore s Vladom o učinkovitijem inspekcijskom nadzoru, ali i za razmatranje mogućnosti dodjele javnih ovlasti sindikatu za praćenje primjene Kolektivnog ugovora u postupcima javne nabave jer je zajednički interes poslodavaca i radnika uklanjanje nelojalne konkurencije i odgovorno upravljanje javnim novcem.
Podršku poslodavcima i radnicima u graditeljstvu iskazali su Helena Jelić, načelnica Sektora za kontrolu i praćenje nekonstrukcijske obnove, u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, i Josipa Klišanin, načelnica Sektora za rad, u ime Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Radi ostvarenja zajedničkih interesa poslodavaca i radnika, primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i njegovih izmjena i dopuna od 2001. godine redovito se proširuje na čitav sektor građevinarstva, što očekujemo i za njegove Sedme izmjene i dopune kako bi se uvjeti poslovanja i rada od 1. travnja 2024. godine izjednačili za sve poslodavce i radnike na hrvatskom građevinskom tržištu.
Primjena se proširuje zbog značaja ovog radno intenzivnog sektora za hrvatsku ekonomiju te je stoga od najveće važnosti ustrojiti učinkovitu kontrolu primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo radi:
▪ kvalitetne i pravovremene realizacije projekata
▪ uklanjanja nelojalne konkurencije, osobito u javnoj nabavi
▪ suzbijanja sive ekonomije i rada na crno te socijalnog dampinga
▪ stvaranja stabilnijih uvjeta poslovanja i zapošljavanja
▪ zaustavljanja odljeva domaće radne snage
▪ unaprjeđenja materijalnog položaja radnika i konkurentnosti hrvatskih građevinara.
