Nelikvidnost crnogorskog gospodarstva na kraju prošle godine iznosila je 1,18 milijardi eura. Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), u blokadi je skoro 20.000 pravnih subjekata, odnosno svaka peta firma, od kojih povjerenici pokušavaju naplatiti svoja potraživanja.
U odnosu na kraj 2019. nelikvidnost je porasla za 84 posto. U istom je razdoblju bruto domaći proizvod (BDP) porastao s 4,95 milijardi na 6,6 milijardi, koliko je procijenjeno krajem prošle godine, što je rast od 34 posto.
U ekonomskoj teoriji smatra se vrlo zabrinjavajućim kada nelikvidnost raste po stopama većim od BDP-a, jer to ukazuje na krizu poslovanja, visok rizik naplate potraživanja i rast nepovjerenja među gospodarstvenicima.
Na upit o ovom problemu, iz Centralne banke kažu da je svako povećanje nelikvidnosti zabrinjavajuće, ali kada se pogleda struktura nelikvidnosti, zabrinutost nije tolika jer se najveći dio potraživanja odnosi na 50 najvećih dužnika koji su godinama godinama blokiran i čiji se dugovi samo gomilaju. Ima firmi koje su u blokadi i po 20 godina.
U Uniji poslodavaca (UPCG) smatraju da je rast nelikvidnosti zabrinjavajući i da je to jedan od ključnih problema, zbog čega predlažu hitno donošenje novih zakonskih rješenja koja bi pojednostavila naplatu potraživanja i omogućila automatski stečaj.
Iz CBCG navode da je crnogorska ekonomija u posljednje četiri godine prošla kroz nekoliko eksternih šokova, koji su se svi negativno odrazili na poslovanje tvrtki.
Izvor: INB2B Media
Fotografija: Pixabay
