NIELSENIQ: Privatne robne marke i diskonteri oblikovat će potrošačke trendove 2023.

● Privatne robne marke u Hrvatskoj porasle su za 20% u 2022., a FMCG 12%

U nadi da je pandemija iza nas, primjetan je dolazak određenih trendova, ne samo u Adriatic regiju, već i diljem Europe, vezanih uz višekanalne poslovne strategije, privatne brendove i diskonte.

Prema podacima NielsenIQ-a (NIQ), potrošači u regiji na te su trendove odgovorili povećanom kupnjom privatnih robnih marki i diskontarima, nastojeći dodatno prilagoditi svoje potrošačke navike, ali pritom uštedjeti.

Iako potrošači preispituju kako i gdje troše svoje proračune zbog inflatornih pritisaka, koji će se vjerojatno nastaviti i 2023. unatoč očekivanjima da će se rast inflacije stabilizirati, uočene su neke razlike među samim zemljama jadranske regije. Srbija, primjerice, održava pozitivan količinski rast prodaje, dok Hrvatska i Slovenija bilježe gotovo jednake stope količinskog rasta. No, ukupno gledajući, kvantitativne stope rasta znatno su više od onih u ostatku Europe, gdje su pretežno negativne.

Slovenija se trenutno može pohvaliti najvećim udjelom privatnih robnih marki u istočnoj Europi, kada je u pitanju FMCG sektor (33%), dok u jadranskoj regiji privatne robne marke rastu puno brže od robnih marki.

Potrošači u našoj regiji uvelike su se okrenuli štednji kada je u pitanju potrošnja kućanstava, a u središtu budžeta su robne marke i diskonti i rješenja za inflacijski pritisak. Brendovi i diskonti sada privlače širi profil kupaca koji uključuje demografiju s većom kupovnom moći, ističe Miroslav Tasić, predsjednik Uprave NielsenIQ Adriatic.

HRVATSKA

Rast nominalne vrijednosti FMCG industrije u Hrvatskoj u četvrtom tromjesečju iznosio je 17,7%, au 2022. godini ukupno 12%. Obujam prodaje ostao je gotovo isti, s blagim porastom od 0,1% u četvrtom tromjesečju i blagim padom od -0,1% na godišnjoj razini. I prehrambene i neprehrambene kategorije bilježe porast vrijednosti prodaje, a značajno više prednjače prehrambene kategorije.

Sljedeće prehrambene kategorije bilježe najveću vrijednost prodaje u Hrvatskoj tijekom četvrtog kvartala 2022. godine: rashlađeno sirovo meso, gotovi mesni proizvodi, pivo, sir i mlijeko. Te su kategorije bile dominantne tijekom cijele 2022. godine, s izuzetkom piva koje je bilo na drugom mjestu. Od navedenih kategorija, najveći skok cijena u četvrtom tromjesečju bilježi sir (30%), dok pivo bilježi količinski rast od čak devet posto. Promatrano po svim kategorijama hrane u Hrvatskoj, najveći skok cijena zabilježila su jaja s 45%, hrenovke s 33% i mliječni namazi sa stopom rasta od 30% u četvrtom kvartalu, au 2022. šećer s 32%, jestivi ulja sa 30% i mlijeko sa 27%.

Unutar neprehrambenih kategorija u četvrtom tromjesečju kao vrijednosno najprodavaniji izdvajaju se toaletni papir, deterdženti za rublje, dezodoransi, gelovi za tuširanje i kuhinjske krpe. Dok su toaletni papir, dezodoransi i gelovi za tuširanje zadržali kvantitativni rast, zanimljivo je da je kategorija gelova za tuširanje porasla za više od 9% u četvrtom tromjesečju. Najveći rast cijena, u cijelom segmentu drogerijskih kategorija, zabilježen je u kategorijama proizvoda za njegu kože oko očiju s rastom od 50%, te omekšivača i toaletnog papira s rastom od 20%. Oprema za čišćenje prašine je kategorija koja bilježi najveći rast cijena od čak 60% na godišnjoj razini.

Svi kanali bilježe rast vrijednosne prodaje. Supermarketi su zabilježili najveći rast od 21% na tromjesečnoj i 16% na godišnjoj razini, dok su male trgovine mješovitom robom imale najmanju stopu rasta.

Što se tiče vrijednosti, prvih 10 proizvođača raste po nešto nižoj stopi od cjelokupne FMCG industrije u četvrtom kvartalu, no ističu se privatne robne marke s rastom većim od 20%. Udio privatnih robnih marki u Hrvatskoj iznosi 21 posto i na godišnjoj je razini porastao za 1,1 posto.

SRBIJA

Sve u svemu, Srbija je zabilježila rast količinske prodaje i u četvrtom tromjesečju i tijekom cijele 2022. U usporedbi s drugim tržištima u jadranskoj regiji, čini se da je stanovništvo nešto optimističnije i ne odustaje tako lako od svojih potrošačkih navika, posebno kada je u pitanju hrana. Samo u četvrtom tromjesečju ukupna prodaja robe široke potrošnje porasla je za 23,5% u vrijednosti i 1,6% u količini. Promatramo li odvojeno kategorije hrane i drogerija, obje bilježe rast vrijednosti prodaje, ali su kategorije hrane rasle višom stopom.

Kategorije hrane s najvećom vrijednošću prodaje u četvrtom tromjesečju bile su pivo, mesni proizvodi, gazirana bezalkoholna pića, mljevena kava i keksi. Ove su kategorije bile vodeće i 2022. godine. Od navedenih kategorija, najveći skok cijena od 36% bilježi kategorija keksa, pri čemu sve kategorije bilježe rast količinske prodaje. Promatrano za sve kategorije hrane u Srbiji, najveći skok cijena u 4. kvartalu bilježe svježe mlijeko (gdje je zabilježen rast od 59 posto) i konzervansi (gdje je zabilležen rast od 53 posto), dok je najveći rast u 2022., od 50%, zabilježila kategorija konzervansa za hranu, a slijede margarin i prašak za pecivo s rastom većim od 30%.

Unutar neprehrambenih kategorija u 2022. godini kao najprodavaniji vrijednosno istaknuli su se toaletni papir, deterdženti za rublje, dječje pelene, omekšivači i parfemi. Toaletni papir i parfemi zadržali su rast volumena. Zanimljivo je da su dezodoransi u četvrtom kvartalu porasli više od 10%, dok su preostale tri vodeće drogerijske kategorije zabilježile pad. Najveći rast cijena u cijelom segmentu drogerijskih kategorija bilježe kategorije proizvoda za poliranje/zaštitu od mrlja sa 63%, zatim rodenticidi sa 52% i oprema za čišćenje prašine sa 48%. Oprema za čišćenje prašine je kategorija koja je zabilježila rast cijena od 76% u 2022., dok je toaletni papir zabilježio skok od više od 30%.

Srbijanski hipermarketi bilježe pad od -0,3% u prošlom kvartalu i -5,6% na godišnjoj razini, što proizlazi iz činjenice da ih je sve manje, a uočen je i trend smanjenja prodajnih površina ovog formata, što je dovelo do nekih trgovaca na prelazak na druge vrste prodajnih kanala. Sve ostale vrste kanala bilježe rast vrijednosti. Najveći rast, kada je u pitanju vrijednost prodaje, zabilježio je diskonterski kanal koji je u četvrtom kvartalu u odnosu na prethodnu godinu porastao za 45%, a slijede ga kiosci s rastom od 39%.

Top 10 proizvođača u Srbiji raste po višoj stopi od cijele industrije robe široke potrošnje, s rastom od 23 posto u četvrtom kvartalu, dok se s druge strane ističu privatni brendovi s rastom većim od 35 posto. Udio privatnih robnih marki u Srbiji iznosi 12 posto i porastao je za 1,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije, što govori o usmjerenosti potrošača prema diskontnom kanalu, ali i općem zadovoljstvu kvalitetom privatnih robnih marki u cijelom maloprodajnom prostoru.

SLOVENIJA

Slovenija ima najmanji rast nominalne vrijednosti FMCG industrije u odnosu na druge dvije navedene zemlje u regiji. Nominalni rast u četvrtom tromjesečju iznosio je 15%, a ukupno u 2022. godini 9%. Količinska prodaja zadržala je gotovo nepromijenjen trend, uz blagi pad od 0,4% u kalendarskoj godini.

Prehrambene kategorije koje su tijekom četvrtog tromjesečja zabilježile najveću vrijednost prodaje u Sloveniji su: mesni proizvodi, čokoladni proizvodi, pivo, sirevi i rashlađeno sirovo meso. Tijekom 2022. godine pivo je zauzelo prvo mjesto među najprodavanijim kategorijama, dok je najveći skok cijene u četvrtom kvartalu od 24% zabilježila kategorija sireva. Promatrano po svim prehrambenim kategorijama u Sloveniji, najveći skok cijena zabilježio je šećer s čak 49 posto, slijede jestiva ulja s 34 posto i mlijeko s 33 posto u četvrtom kvartalu, dok je u 2022. kategorija jestivih ulja prednjačio s rastom od 27%.

Unutar neprehrambenih kategorija u četvrtom tromjesečju vrijednosno se najviše izdvajaju papirna galanterija, deterdženti za rublje, deterdženti za pranje posuđa, proizvodi za njegu lica i dezodoransi. Dok su papirna galanterija, proizvodi za njegu lica i dezodoransi zadržali količinski rast, zanimljivo je da su proizvodi za njegu lica i dezodoransi u četvrtom kvartalu količinski porasli za 9% unatoč velikom rastu cijena. U cijelom drugom segmentu najveći rast cijena ostvarila je kategorija insekticida s rastom od 49%, a slijedi toaletni papir s rastom od 31% na kvartalnoj razini.

Svi kanali bilježe rast vrijednosti u Sloveniji. Najviše se ističu hipermarketi i drogerije sa stopom rasta vrijednosne prodaje od 22% kvartalno, dok najmanju stopu rasta imaju velike, male i srednje trgovine mješovitom robom.

Udio privatnih robnih marki u Sloveniji je 33% i kontinuirano raste sa stopom rasta od 22%!

Miroslav Tasić, direktor NielsenIQ Adriatic

Naposljetku, ako jednostavno pogledamo brojke, možemo uočiti pozitivan rast ili porast potrošačke potrošnje. Glavni faktor tome doprinosi nastavak rata u Ukrajini i priljev izbjeglica koji ulaze u jadransku regiju. Pandemija je stvorila nove potrošačke navike koje će ostati. Veća potrošnja kućanstva, povećana priprema i konzumacija hrane kod kuće, rad od kuće te u konačnici više vremena trošenje proizvoda kod kuće, ali i kupnja od kuće. Nema novog Omni shopper segmenta, radi se o istim profilima kupaca koji ne traže samo informacije od kuće, već i kupuju od kuće, a toga ćemo uskoro biti sve više i u našim krajevima, zaključuje Tasić.

Izvor i foto: InStore