U doba velikih globalnih promjena i nesigurnosti, kao i poremećaja u globalnim dobavnim lancima, otvara se prostor i za jače poslovanje s regijom i širim okruženjem.
Relativna blizina tržišta, poznavanje načina poslovanja, kao i prepoznatljivost proizvoda mogu biti dodatni poticaj jačoj suradnji poduzetnika. Poruke su to s gospodarskog foruma održanog danas u Prištini na kojem je sudjelovalo oko 100 kosovskih i oko 40 hrvatskih tvrtki. Posjet hrvatskog gospodarskog izaslanstva Kosovu organizira se na inicijativu saborske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj, a predvodi ga ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
"Kako bismo našim članicama otvorili vrata suradnje na stranim tržištima potrebni su nam partneri od povjerenja, koji imaju uvid u našu kulturu poslovanja i koji poznaju kvalitetu naših proizvoda. Možemo istaknuti da su već i sada u izvozu zastupljeni naši najznačajniji prehrambeno-prerađivački brendovi koji na kosovskom tržištu imaju prepoznatljivost kvalitete, tradiciju i lojalnost među potrošačima", rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević u ime HGK kao suorganizatora događanja.
Gospodarska suradnja Hrvatske i Kosova razvija se u pozitivnom smjeru posljednjih desetak godina. Kosovo je jedna od zemalja s kojima ostvarujemo suficit u robnoj razmjeni. Podaci za prvih deset mjeseci 2022. pokazuju dodatni porast izvoza iz Hrvatske na Kosovo za 23 posto te uvoza s Kosova za čak 85 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je rekordna razina međusobne trgovine.
O prilikama za povezivanje u segmentu graditeljstva i infrastrukture na forumu je govorila savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj. „Hrvatske tvrtke imaju bogato iskustvo rada na Kosovu, u energetici i graditeljstvu. Primjerice, hrvatska Ingra radila je na dva projekta izgradnje autocesta na Kosovu. Takva prisutnost hrvatskih građevinskih tvrtki na Kosovu, i to u velikim investicijskim projektima, daje dodatni poticaj suradnji u građevinskom sektoru, naročito na području obnove prometne infrastrukture,“ istaknula je Čagalj.
Prema podacima kosovskog statističkog ureda broj registriranih tvrtki u području građevine na Kosovu u 2021. godini bio je 1001, dok ih je 2020. bilo 1040. Udio građevinske industrije u BDP-u za Kosovo iznosi 3,90 posto, što je niže od dugoročnog prosjeka od 4,07 posto.
U Hrvatskoj je udio građevinarstva u BDP-u u 2021. bio 5 posto, s ukupno 18.820 tvrtki u 2021. i 17.710 u 2020. godini.
Uz građevinu i prometnu infrastrukturu, tvrtke iz Hrvatske zainteresirane su za suradnju u različitim područjima, od graditeljstva, financijskog sektora do ICT-a i tekstilne industrije. Osim ovih domena, suradnju možemo dodatno ojačati u šumarstvu i poljoprivredno-prehrambenom sektoru, čiji su proizvodi i brendovi poznati potrošačima na Kosovu, a koje su jednim dijelom i fizički prisutne na tržištu. Hrvatska ima bogata iskustva i ekspertizu u području korištenja biomase i izgradnje energana, kao i u održivoj proizvodnji toplinske i električne energije, gdje također postoji potencijal za nove suradnje.
Izvor: HGK
