Prema preliminarnim podacima Vanjskotrgovinske komore (STK) BiH, godišnji urod pšenice u BiH iznosi 278.711 tona, dok je godišnja potražnja za pšenicom veća od 550.000 tona.
Kako ističu iz Komore, Bosna i Hercegovina je ovisna o uvozu, koji gotovo u potpunosti dolazi sa tri susjedna tržišta - Mađarske, Srbije i Hrvatske.
Vrijednost ukupnog uvoza pšenice i pšeničnog brašna za devet mjeseci 2022. godine iznosila je 167,2 milijuna maraka, što je za 58,6 posto više od uvoza u istom razdoblju 2021. godine, kada je iznosio 105,4 milijuna maraka.
Međutim, promatrajući količinski uvoz u devet mjeseci 2022. godine, uočen je gotovo beznačajan rast od 0,9%, što dovodi do zaključka da je obujam robne razmjene gotovo na istoj razini, a da je jedino povećanje prosječnog uvoza cijena, prenosi eKapija.
Prema podacima STK, u devet mjeseci 2022. godine uvezeno je 208.000 tona pšenice u vrijednosti od 140,8 milijuna maraka, kao i 32.100 tona pšeničnog brašna u vrijednosti od 26,4 milijuna maraka.
Vodeća tržišta s kojih je BiH uvezla pšenicu su: Mađarska sa 83.100 tona u vrijednosti od 42,7 milijuna maraka, Srbija sa 75.300 tona u vrijednosti od 36,3 milijuna maraka i Hrvatska sa 49.300 tona u vrijednosti od 29,7 milijuna maraka.
Kada je riječ o uvozu pšeničnog brašna, BiH najviše uvozi iz Srbije, pa je tako za devet mjeseci 2022. godine uvezeno 25.100 tona u vrijednosti od 19,8 milijuna maraka, a iz Hrvatske 5.100 tona u vrijednosti od 4,7 milijuna maraka.
Izvor: INB2B Media
Fotografija: Pixabay
