Zbog neprekinute blokade računa duže od 40 dana Viro je službeno zatražio pokretanje predstečajne nagodbe s vjerovnicima.
Da ova šećerna industrija prolazi gorke trenutke i muči se s likvidnošću vidljivo je već godinu dana, kada su i počele prve blokade, a za kojima posežu dva vjerovnika, Erste banka i belgijski SESVanderHave od koje Viro nabavlja sjeme šećerne repe. Neplaćeni dugovi u Očevidniku redoslijeda naplata koje je utvrdila Fina netom prije podnošenja zahtjeva za nagodbu iznosili su nešto više od 10 milijuna kuna.
No, Uprava, kako je kratko prokomentirao njezin predsjednik Željko Zadro, nije imala drugog izlaza jer se nije uspjelo postići dogovor s vjerovnicima, te je poduzet ovaj zakonski korak kojim se osigurava deblokadu i nastavak poslovanja, što je, napominje Zadro, i cilj zahtjeva za postupak predstečajne nagodbe prenosi Poslovni dnevnik.
“Očekujemo da će u nastavku sud dati odobrenje za pokretanje postupka, a daljnji tijek i konačno rješenje ovise o dogovoru vjerovnika”, poručuje Zadro. Uprava je već u startu cijele priče iznijela i svoj prijedlog vjerovnicima, koji podrazumijeva dva scenarija. Prvi je dokapitalizacija pretvaranjem potraživanja u temeljni kapital, a drugi je prijedlog da vjerovnici otpišu 90 posto svojih potraživanja i kamata, te da im preostali iznos Viro isplati u narednom osmogodišnjem razdoblju. Prema podacima iz prijedloga za nagodbu, Viro ima ukupno 150 vjerovnika, čije tražbine “teže” 195,6 milijuna kuna, te 54,9 milijuna eura. Tri su među njima razlučna vjerovnika s potraživanjima osigurana nad proizvodnom imovinom, i to HBOR, Zagrebačka i OPT banka, a vrijednost njihovih potraživanja je ukupno 14,6 milijuna kuna, te 52 milijuna eura.
Ostali vjerovnici, na koje se i odnose prijedlozi o nagodbi, a među kojima su kooperanti i dobavljači, kao i Erste banka, potražuju od Vira gotovo 181 milijun kuna, te 2,6 milijuna eura.
Njima Uprava Vira nudi model kojim bi svakih 180 kuna potraživanja pretvorili u jednu redovnu dionicu, nominalne vrijednosti 180 kuna. Konverzijom potraživanja, prihvati li dovoljno vjerovnika tu opciju, izdalo bi se oko novih milijun dionica. Kako bi to utjecalo na sadašnju vlasničku strukturu?
Izgledno je da bi i u slučaju da potreban broj vjerovnika pristane na prvi predloženi scenarij, glavnu riječ i dalje vodili sadašnji partneri, jer bi EOS-Z u vlasništvu Marinka Zadra, te francuski Cristal Union i Dražen Robić, još uvijek uspjeli održati većinski udjel. Oni sada zajedno drže gotovo 73 posto od 1.386.677 dionica Vira.
Na tržištu poljoprivrednih proizvoda, kažu analitičari, ne postoji kultura koja je prošla takav poremećaj kao šećer. Cijene kontinuirano padaju od kraja 2017., kada su još prelazile 600 eura po toni, dok su sada na razini od oko 440 eura po toni. Ta frustrirajuća situacija odražava se i na poslovanje hrvatskih proizvođača.
Pročitajte arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima.
Primajte prvi najnovije vijesti iz FMCG sektora.
