Značajni kapaciteti za preradu ribe po najsuvremenijim svjetskim standardima izgrađeni su u Srbiji proteklih godina, međutim, dolaskom pandemije novog virusa korona za 50 posto je smanjena potražnja za ribom na domaćem tržištu, kažu proizvođači ribe koji nude i konkretne prijedloge i rješenja za rješavanje izazova.
Kraj godine označava početak sezone slâva i božićnog posta, koji traje do 7. siječnja i period godine kada se tradicionalno najviše konzumira riba i kada ribari imaju najviše posla. Međutim, ova godina je specifična, jer je pandemija prepolovila potražnju za svježom ribom.
Krum Anastasov, direktorica ribnjaka „Kapetanski Rit“ u Kanjiži i predsjednik Grupacije za ribarstvo Privredne komore Srbije, navodi da se šaran trenutno nudi po veleprodajnoj cijeni za manje od 200 dinara po kilogramu što je, dodaje, ispod proizvođačke cijene: COVID je značajno utjecao na proizvodnju ribe u Srbiji i prijeti ugrožavanju čitavog sektora. Krum kaže i da ribari u zemljama okruženja dolaze do sredstava iz EU fondova, a pomaže im se u marketingu i nastupu na trećim tržištima.
Sada smo u centru godišnje proizvodnje ali zbog korone nema potražnje. Ostat će tisuće tona šarana u ribnjacima pa nećemo moći pokrenuti novu proizvodnju, ukazuje na probleme Mandić i napominje da se u Srbiji proizvodi najkvalitetniji šaran u Centralnoj Europi.
Izvoz ribe i prerađevina od ribe u prošloj godini je 130 posto veći u odnosu na 2014. godinu.
Prema podacima Zavoda za statistiku, izvoz ribe i prerađevina od ribe u prošloj godini je 130 posto veći u odnosu na 2014. godinu, dok je uvoz povećan za 10 posto u usporedbi s istom godinom. Međutim, u prvih osam mjeseci 2020. bilježi se pad izvoza i uvoza ribe kao i ribljih proizvoda.
Ribarstvo je grana koja ima veliku šansu za daljnji razvoj i to ne samo kroz otvaranje novih ribnjaka već u prerađivačkoj industriji. Objekti za preradu ribe, za sada, prerađuju morsku ribu ali oslobađanjem ribnjaka od plaćanja vodnog doprinosa, intenzivirala bi se primarna proizvodnja u ribarstvu i stvorila sirovina za dalju preradu, kaže Mirjana Miščević iz Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda PKS.
Srbija, inače, uveze 3,8 puta više ribe nego što proizvede (proizvodnja šarana bila je lane 4.728 tona, a pastrve 2.079 tona). Prošle godine uvezeno je 35.707 tona ribe i prerađevina od ribe za 93.405.000 eura, dok je izvezeno 2.659 tone ribe i ribljih prerađevina u vrijednosti 18.248.700 eura. Najviše smo uvozili ribu i prerađevine od ribe iz Norveške, Španjolske i Tajlanda, a najviše izvozili u Italiju, BiH i Njemačku.
Pročitajte arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima.
Primajte prvi najnovije vijesti iz FMCG sektora.
