Promet u maloprodaji EU-a i eurozone naglo je pao u studenome pod utjecajem mjera suzbijanja drugog vala pandemije koronavirusa, dok je Hrvatska bila među zemljama s najsnažnijim rastom, pokazuje izvješće Eurostata.
Sezonski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji EU-a i eurozone pao je u studenome pet odnosno 6,1 posto u odnosu na listopad, pokazali su podaci Eurostata.
U listopadu je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda porastao za 1,4 posto i u EU i u eurozoni.
Brojne zemlje EU ponovo su u studenome uvele stroga ograničenja kako bi suzbile novi val širenja koronavirusa. Građani su stoga manje posjećivali trgovine a značajno je smanjena i mobilnost.
Ograničenja su se tako u studenome posebno odrazila na promet na benzinskim crpkama, koji je u EU pao za 7,7 posto, te za 10,6 posto u eurozoni. Potonula je i prodaja odjeće, obuće i tekstila, za 15,8 u EU, te za 17 posto u eurozoni.
Najblaži pad zabilježen je u prodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda, za 1,5 u EU te za 1,7 posto u eurozoni.
Na oba je područja porastao samo promet na temelju narudžbi putem pošte i interneta, za 2,3 u Uniji, EU, te za 1,8 posto na području primjene zajedničke europske valute.
Hrvatska odmah iza Nizozemske
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad prometa u maloprodaji u studenome na mjesečnoj razini bilježila Francuska, za 18 posto, prema sezonski prilagođenim podacima.
Slijede Belgija i Austrija s padom prometa za 15,9 odnosno 9,9 posto.
Najveći je rast pak bilježila Nizozemska s rastom od 2,6 posto.
Slijedi Hrvatska s rastom sezonski prilagođenog obujma prometa u maloprodaji u studenome za 2,5 posto u odnosu na listopad kada je porastao 3,9 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Hrvatska je osjetno postrožila koronaograničenja u prosincu.
Promet je značajnije porastao i u Njemačkoj, za 1,9 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Irsku, Grčku, Italiju i Cipar, koji su označeni kao povjerljivi.
Manje se kupovala odjeća, obuća
U usporedbi s istim mjesecom godine ranije promet u maloprodaji EU-a pao je u studenome za dva posto, nakon revidiranog 4,1-postotnog rasta u listopadu.
U eurozoni pao je 2,9 posto, nakon revidiranog 4,2-postotnog rasta u listopadu.
Najviše je i na godišnjoj razini pao promet u trgovinama odjeće, obuće i tekstila, za čak 26,6 posto u EU, te za 27,8 u eurozoni.
Potonuo je i promet na benzinskim crpkama, za 15,3 posto u EU, te za 18 posto u eurozoni.
Poskočio je pak promet ostvaren na temelju narudžbi putem pošte i interneta, za trećinu i u EU i u eurozoni.
U trgovinama hrane, pića i duhanskih proizvoda promet je porastao za 2,4 posto u EU, te za 2,7 posto u eurozoni.
Duboki trag koronamjera
Među zemljama EU-a čijim su podacima u Eurostatu raspolagali najveći je pad prometa na godišnjoj razini bilježila Francuska, od 15,7 posto.
Francuska je u studenome zatvorila sve trgovine koje ne prodaju osnovne potrepštine kako bi suzbila naglo širenje covida 19.
Slijede Slovenija i Belgija, s padom prometa od 14,2 i 11,7 posto.
Daleko je pak najviše porastao promet u Njemačkoj, za 8,8 posto. Slijede Danska i Nizozemska s rastom prometa za 8,7 odnosno 6,6 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
U Hrvatskoj je obujam prometa u studenome na godišnjoj razini porastao 1,6 posto, nakon što je u listopadu pao za revidiranih 0,3 posto.
Pročitajte arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima.
Primajte prvi najnovije vijesti iz FMCG sektora.
