Potrošačke cijene u prosincu lani na godišnjoj su razini pale za 0,7 posto, najviše u protekloj godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak, dok je u cijeloj 2020. godini inflacija iznosila svega 0,1 posto.
Pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini traje još od travnja 2020., s izuzetkom rujna kad su cijene stagnirale.
Naime, u studenome prošle godine maloprodajne cijene su na godišnjoj razini pale za 0,2 posto, u listopadu i kolovozu za po 0,1 posto, u srpnju 0,3 posto, u lipnju za 0,2 posto, svibnju za 0,6 posto, a u travnju za 0,2 posto, što je bio njihov prvi međugodišnji pad od kraja 2016. godine.
Zahvaljujući inflatornim pritiscima s početka godine, u razdoblju od siječnja do kraja prosinca 2020. potrošačke cijene su u prosjeku bile više 0,1 posto u odnosu na 2019. godinu.
U komentaru najnovijih podataka o inflaciji, analitičari Raiffeisen banke (RBA) ističu da je u 2020. godini došlo do usporavanja godišnjeg rasta potrošačkih cijena, s 0,8 posto u 2019. na 0,1 posto u 2020.
Poticaj za takva kretanja došao je i sa strane ponude i sa strane potražnje, a kao posljedica pandemije covid-19 započete u ožujku prošle godine.
"Naime, smanjenje cijena energije tijekom 2020. godine po prosječnoj stopi od 5,3 posto, a poglavito naftnih derivata, od gotovo 30 posto, jasno je tijekom prošle godine zrcalio snažan pad cijena sirove nafte na svjetskim robnim tržištima. Posljedično, smanjeni su inflatorni pritisci na onim dobrima i uslugama u čijoj se proizvodnji oni upotrebljavaju", ističu analitičari RBA.
S druge strane, navode iz RBA, pandemija, ograničenja putovanja i epidemiološke mjere smanjili su potražnju za uslugama i ublažili rast cijena usluga.
"Uz navedeno, porast neizvjesnosti odgodio je potrošnju trajnih (luksuznih) dobara utječući tako na promjene u potrošnji i navikama potrošača s povećanom potražnjom za proizvodima potrošačke košarice koji predstavljaju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Hrana, koja čini gotovo četvrtinu indeksa košarice potrošačkih dobara, tijekom 2020. godine poskupjela je gotovo dva posto. Rast cijena prehrane bio je prisutan tijekom prve polovine godine zbog učinka baznog razdoblja, gomilanja zalihe i prekidima u lancima opskrbe, nakon čega se situacija normalizirala, a rast cijena hrane usporio", kažu iz RBA.
U prosincu cijene prijevoza na godišnjoj razini pale četiri posto
Izvješće DZS-a o indeksima potrošačkih cijena za prosinac potvrdilo je ranije trendove. Tako su padu cijena na godišnjoj razini u zadnjem mjesecu prošle godine prvenstveno pridonijele cijene u kategoriji prijevoza, koje su u prosjeku pale za četiri posto, a koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto više od 15 posto.
Unutar te kategorije, pad cijena je prije svega podržan u potkategoriji goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, s padom od 9,1 posto, koja u ukupnoj strukturi sudjeluje sa 6,9 posto.
"Kao i prethodnih mjeseci, prigušena inflacija posljedica je zamjeno nižih cijena energije i skromnijeg rasta cijena usluga uslijed bitno smanjene potražnje", napominju iz RBA.
U odnosu na prosinac 2019., pad bilježe i cijene odjeće i obuće, za 2,7 posto, zatim cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 1,6 posto, hrane i bezalkoholnih pića za 0,9 posto, u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva za 0,4 posto te obrazovanja za 0,3 posto.
Najznačajniji godišnji rast cijena zabilježen je kod alkoholnih pića i duhana, u prosjeku za 4,7 posto, u kategoriji zdravlja te onoj raznih dobara i usluga za po 1,7 posto, kategorijama komunikacija te rekreacije i kulture za po 1,6 posto, te naposljetku kod restorana i hotela za 0,9 posto.
Na mjesečnoj razini pad cijena za 0,6 posto
Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u prosincu pale za 0,6 posto.
U odnosu na studeni, promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, najviše su pale cijene odjeće i obuće, u prosjeku za 9,5 posto. Slijede cijene hrane i bezalkoholnih pića te one u kategoriji komunikacija, koje su prosječno niže za po 0,7 posto, u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva s padom od 0,3 posto, te cijene alkoholnih pića i duhana i one u kategoriji restorana i hotela, koje su pale za po 0,1 posto.
Pad indeksa potrošačkih cijena u prosincu u odnosu na studeni 2020. ublažile su cijene prijevoza, koje su prosječno bile više za 1,8 posto, zdravlja, s rastom od 0,6 posto, raznih dobara i usluga, koje su bile više za 0,3 posto, te naposljetku cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 0,1 posto.
Cijene u kategorijama rekreacije i kulture te obrazovanja ostale su na razini cijena iz studenoga 2020., navodi se u izvješću DZS-a.
RBA: U 2021. povratak umjerenog rasta cijena
S oporavkom gospodarstva analitičari RBA u 2021. očekuju povratak umjerenog rasta cijena.
"Energija bi trebala biti pod utjecajem polaganog rasta cijena sirove nafte, dok bi povratak putovanja trebao potaknuti rast cijena usluga povezanih s turizmom. S druge strane, rast cijena hrane će usporiti, dijelom pod utjecajem globalnog okruženja i normalizacija lanca opskrbe", ocjenjuju analitičari.
Iz RBA procjenjuju da će se prosječna stopa inflacije ove godine zadržati ispod jedan posto. Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda, energije ni administrativne cijene, unatoč blagom ubrzanju trebala bi si se i dalje kretati oko jedan posto, odnosno oko svog dugoročnog prosjeka, dodaju analitičari.
"Umjereni rast inflacije tako će i dalje podržavati sadašnji akomodabilni smjer monetarne politike, pri čemu je, za razliku od mnogih europskih država, glavno sidro monetarne politike stabilnost tečaja. S obzirom na strateški cilj prihvaćanja eura u najbržem mogućem roku, a i povijesno gledano, stabilnost tečaja ostat će neupitan fokus središnje banke", zaključuje se u RBA analizi.
Pročitajte arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima.
Primajte prvi najnovije vijesti iz FMCG sektora.
