U Hrvatskoj su povećane površine na kojima je zasijana pšenica, a u proljetnoj sjetvi očekuje se i povećanje sjetvenih površina kukuruza i suncokreta, dok bi sjemena i mineralnog gnojiva trebalo biti dovoljno, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare održanoj u osječkoj Županijskoj komori.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je kako je, prema postojećim procjenama, pšenica posijana na oko 145 tisuća hektara, što je oko devet tisuća hektara više u odnosu na godinu ranije, dok je uljana repica posijana na 30 tisuća hektara, ili na gotovo deset tisuća hektara manje.
Očekuje se i da će kukuruz biti posijan na 290 tisuća hektara, odnosno četiri tisuće hektara više u odnosu na prošlogodišnju sjetvu, istaknuo je Majdak na konferenciji na kojoj je glavna tema bila proljetna sjetva.
Sjetva suncokreta planira se na 45 tisuća hektara, što je sedam tisuća hektara više nego prošle godine, a soje 80 do 85 tisuća hektara, što je povećanje od jedan posto, dok se površine pod šećernom repom procjenjuju na 10,5 tisuća hektara, što je na razini od prošle godine, izvijestio je Majdak.
Uz napomenu kako su u veljači u odnosu na siječanj na tržištu porasle cijene kukuruza i drugih žitarica, Majdak je rekao i kako su na godišnjoj razini te cijene porasle između 18 i 23 posto, što je rezultat trendova na globalnom tržištu.
Voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Goran Jukić naglasio je kako u Hrvatskoj imamo oko 72.500 tona certifciranog sjemena, što je oko četiri tisuće tona više nego prošle godine pa će za pojedine biljne vrste biti dovoljno količina.
Pojasnio je kako bi sjemena za soju trebalo biti oko 10,5 tisuća tona, što je više od naših potreba, pa bi oko 20 posto moglo biti i za izvoz, a planira se oko 5.800 tona certificiranog sjemena kukuruza.
S obzirom da se dio tog sjemena uvozi, Jukić kaže je problem što neke međunarodne kompanije nisu mogle proizvesti planirane količine, ali se u Hrvatskoj pojavilo nekoliko novih stranih tvrtki, tako da ni sa sjemenom kukuruza ne bi trebalo biti problema.
Direktor prodaje kutinske Petrokemije Damir Leko podsjetio je kako je ta tvrtka u listopadu prošle godine, znajući za predstojeći remont svojih pogona, krenula s vansezonskom prodajom za ovogodišnju proljetnu sjetvu te je do danas otpremljeno 167 tisuća tona mineralnih gnojiva za potrebe prihrane ozimih kultura i proljetnu sjetvu.
U ožujku i travnju planiran je plasman još 90 tisuća tona, što bi ukupno bilo 257 tisuća tona gnojiva, čime bi pokrili sve potrebe, ostvarili 15 posto veću isporuku od prošlogodišnje i osigurali dovoljno gnojiva za proljetnu sjetvu, istaknuo je Jukić.
Napomenuo je i kako je Petrokemija 2020. godine ostvarila jedan od najboljih rezultata u svojoj povijesti, jer je neto dobit iznosila 265 milijuna kuna, a godinu dana ranije bila je 140 milijuna kuna.
Na upit kako komentira porast cijena mineralnih gnojiva, na što se žale poljoprivredni proizvođači, Jukić je ustvrdio kako je prošle godine Petrokemija bila najjeftinija u okruženju.
U odnosu na prošlu godinu cijena sirovina, plina, ugljičnog dioksida i drugih stavki koji čine našu kalkulaciju je enormno porasla. Mi smo i dalje konkuretni što se tiče drugih proizvođača, ali cijena je, na žalost, porasla, rekao je.
Izvor: HINA
Nemoj propustiti više ni jednu vijest iz sektora.
Ovdje možeš pronaći što smo sve radili.
