U procjeni se koriste prikupljeni podaci (fenotipske vrijednosti), porijeklo i genetski parametri kako bi se dobile UV koje su temelj selekcije tj. odabira genetski superiornijih životinja.
Centar za stočarstvo HAPIH-a je početkom rujna prošle godine preuzeo od Ministarstva poljoprivrede sustav genetskog vrednovanja domaćih životinja koji se provodi u govedarstvu, svinjogojstvu, ovčarstvu i kozarstvu.Genetsko vrednovanje ili procjena uzgojnih vrijednosti (UV) provodi se po istim načelima kao i u ostalim državama članicama ICAR-a (engl. International Commite for Animal Recording), te se kao standard upotrebljava BLUP statistička metoda (engl. Best Linear Unbiased Prediction).
U procjeni se koriste prikupljeni podaci (fenotipske vrijednosti), porijeklo i genetski parametri kako bi se dobile UV koje su temelj selekcije tj. odabira genetski superiornijih životinja. Pri genetskom vrednovanju ujedno se provodi provjera porijekla životinja i računa koeficijent inbridinga i srodstva za svaku pasminu po pojedinom specijesu. Procijenjene UV za goveda, ovce i koze objavljuju se na web stranici HAPIH-a.
U govedarstvu se UV procjenjuju odvojeno za simentalsku i holstein pasminu tri puta godišnje (veljača, lipanj i studeni) i to za slijedeće grupe svojstava: mlijeko, meso (samo u simentalskoj pasmini), fitnes, vanjština i ukupan selekcijski indeks. Pored nacionalne razine, HAPIH sudjeluje u međunarodnom genetskom vrednovanju bikova pri Interbull-u (engl. International Bull Evaluation Service).
U govedarstvu je pored genetskog kao nadogradnja provodi i genomsko vrednovanje u kojem je HAPIH skupa sa uzgojnim udruženjima (Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda i Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda) uključen u zajednički međunarodni sustav Njemačke i Austrije. Pored genomskih UV dobivaju se informacije o genetskim osobinama (bezrožnost, kapa i beta kazein) i genskim defektima specifičnim za pasminu.
U ovčarstvuUV procjenjuju se odvojeno za pašku, istarsku i istočno-frizijsku pasminu dok u kozarstvuza alpsku, sansku i srnastu pasminu. Za navedene pasmine ovaca i koza genetsko vrednovanje provodi se dva puta godišnje (proljeće i jesen) i to za svojstvamliječnosti (dnevna količina mlijeka, dnevna količina i sadržaj mliječne masti i bjelančevina) i za broj somatskih stanica. Procijenjene UV za količinu bjelančevina i masti kombiniraju se u ukupnu UV koju zovemo indeks bjelančevina i mliječne masti (IBM). Ovaj indeks daje dva puta veću ekonomsku težinu na količinu mliječnih bjelančevina nego na količinu mliječne masti.
U svinjogojstvu se računaju UV za majčinske (landras, veliki jorkšir) i za terminalne pasmine (pietren, durok) i to za svojstva trajanje testa pri 100 kg i debljinu slanine. Kod majčinskih pasmina se dodatno genetski vrednuje veličina legla. Procijenjene UV udružene su u indeks ili agregatni genotip koji je za majčinske pasmine sastavljen tako da je prosjek 100, dok je veličina legla zastupljena s 40%, a trajanje testa i debljina leđne slanine sa po 30%. Agregatni genotip za terminalne pasmine je sastavljen tako da je prosjek 100, dok su trajanje testa i debljina leđne slanine zastupljeni svaki s 50% prenosi Agrobiz.
Nemoj propustiti više ni jednu vijest iz sektora.
Ovdje možeš pronaći što smo sve radili.
