Europska komisija je objavila izvještaj u kojem predstavlja detaljan pregled najnovijih trendova i daljnjih izgleda za svaki poljoprivredno-prehrambeni sektor Europske unije. Zaključili su kako je svaki od njih pokazao otpornost tijekom krize COVID-19 i dobro poslovao zahvaljujući povećanoj maloprodaji i kućnoj potrošnji.
Što se tiče ratarstva, cijene svih glavnih žitarica su porasle u skladu s globalnim vrijednostima. Procjenjuje se da će i globalna potrošnja rasti, uglavnom predvođena potražnjom za stočnom hranom. Kako je navedeno u izvještaju, proizvodnja žitarica u EU mogla bi doseći 295,2 milijuna tona za 2020/21, što je porast od 5,3 posto u odnosu na prošlu godinu.
Očekuje se da će ukupna proizvodnja uljarica u EU porasti za 3,4 posto u odnosu na prethodnu godinu i doseći 16,7 milijuna tona u ovoj sezoni i to usprkos teškim vremenskim uvjetima. Što se tiče proteinskih usjeva, njihova proizvodnja porasla je za 7,9 posto u 2020/21., a mogla bi i dodatno rasti za 5,2 posto zbog domaće potražnje.
Međutim, proizvodnja šećera dosegla je petogodišnji minimum i iznosi samo 14,4 milijuna tona. Ovaj pad uglavnom je posljedica žutice šećerne repe u Francuskoj. Međutim, očekuje se stabilna potrošnja koja će dovesti do smanjenja zaliha.
Ove sezone maslinovo ulje moglo bi doseći proizvodnju blizu 2,1 milijuna tona, što je 10 posto više u odnosu na 2019/20. Nakon povećanja 2020. godine, potrošnja u EU mogla bi nastaviti rasti za dodatnih tri posto. Zahvaljujući ovom rastu i očekivanom stabilnom izvozu, njegova cijena mogla bi se i dalje oporavljati.
Što se tiče vinskog sektora, očekuje se da će proizvodnja vina ostati stabilna na oko 158 milijuna hektolitara. Domaća upotreba mogla bi se povećati za dva posto, a uz očekivani porast izvoza, ova kretanja mogla bi dovesti do smanjenja zaliha i bolje tržišne ravnoteže u sektoru.
Proizvodnja jabuka u EU-u ostaje stabilna za 2020/21, na 11,5 milijuna tona. Uz povećanu konzumaciju tijekom pandemije, očekuje se da će potrošnja svježih proizvoda po glavi stanovnika ostati na visokom nivou od 15,4 kg. Predviđa se proizvodnja od osam posto više narudžbi, a očekuje se i dalje visoka potrošnja sa 12,9 kilograma po stanovniku.
Kada je riječ o mlijeku, tijekom ove godine se prognozira rast za jedan posto, a istovremeno se očekuje smanjenje broja krava. Potrošnja sira i maslaca mogla bi se povećati uslijed ponovnog otvaranja ugostiteljskih objekata, a maloprodaja bi trebalo ostati na višem nivou u odnosu na razdoblje prije COVID-19.
Proizvodnja govedine u EU smanjila se za 1,2 posto prošle godine, a isti trend očekuje se u ovoj i to za 0,9 posto, usprkos oporavku potražnje u drugoj polovini 2021. godine. Što se tiče svinjskog mesa, proizvodnja je porasla za 1,2 posto u 2020., potaknuta izvozom. Međutim, nakon dvije godine spektakularnog rasta, izvoz će se smanjiti zbog kineske proizvodnje koja se polako oporavlja od afričke svinjske gripe. To će dovesti do pada od 0,7 posto u ovoj godini.
U 2020. godini proizvodnja živine porasla je za jedan posto i očekuje se da će zadržati sličan rast u ovoj. Sektor je bio pogođen ptičjim gripom otkrivenim u 18 zemalja EU, povrh toga, tu je zatvaranje ugostiteljskih objekata zbog pandemije SARS-CoV-2. Međutim, 2021. trebalo bi doći do blagog oporavka u smislu izvoza, s postupnim ukidanjem zabrana (povezanih s ptičjom gripom).
Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa porasla je za dva posto u 2020. Međutim, predviđa se pad za jedan posto u 2021. godini, uslijed smanjenja veličine stada i manjeg obima klanja na farmama u Rumunjskoj. Također, niža dostupnost ovčjeg mesa na domaćem tržištu mogla bi dovesti do povećanja cijena.
Nemoj propustiti više ni jednu vijest iz sektora.
Ovdje možeš pronaći što smo sve radili.
