Dokumenti proizašli iz projekta Strateške transformacije poljoprivrede i ruralnog prostora postaviti će temelje na koji način će se usmjeriti približno pet milijardi eura koje su u nadolazećim godinama namijenjene hrvatskoj poljoprivredi, istaknula je u četvrtak ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Na projektu Strateške transformacije poljoprivrede i ruralnog prostora (STARS projekt) zajednički su surađivali Ministarstvo poljoprivrede i Svjetska banka, a ugovor o toj suradnji sklopljen je u listopadu 2018. godine.
Analitičke podloge, studije i smjernice koje su dane tijekom projekta tako su u značajnoj mjeri korištene i u izradi nacrta strategije poljoprivrede Republike Hrvatske do 2030. godine, koji se trenutno nalazi u javnoj raspravi, te izradi nacionalnog plana razvoja akvakulture za razdoblje 2021.-2027., usmjerenih ka povećanju konkurentnosti te prilagodbe oba ta sektora aktualnim uvjetima.
Na projektu su sudjelovali brojni domaći i strani stručnjaci, sektorski dionici, zaposlenici Ministarstva i drugih hrvatskih institucija te fakulteta, a ministrica Vučković na video konferenciji je izjavila da se početak rada na tom projektu poklopio s raspravama o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, koja će utjecati na prioritete financiranja i razvoja poljoprivrede u svim državama članicama.
Projekt je stoga poslužio da se preispita stanje i potrebe hrvatskog poljoprivrednog sektora, kao i mjera koje se provode, a dokument će postaviti temelje na koji način će se usmjeriti približno pet milijardi eura namijenjenih hrvatskoj poljoprivredi, rekla je Vučković, dodajući da su, zahvaljujući radu stručnjaka angažiranih na projektu, dobivene i kvalitetne i opsežne analitičke podpodloge, koje će zaposlenicima Ministarstva koristiti i u budućnosti.
Hrvatska ima velike šanse za razvoj poljoprivrednog sektora
Koordinatorica projekta Svetlana Edmeades iz Svjetske banke rekla je da u toj instituciji snažno vjeruju da Hrvatska ima velike šanse za razvoj poljoprivrednog sektora, pri čemu je rad na projektu prilagođen potrebama zemlje.
Središnje mjesto zauzimaju hrvatski poljoprivredni proizvođači, a kao nacionalni strateški ciljevi se ističu povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora te obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima.
Edmeades je istaknula i važnost znanja i inovacija, navodeći da bi razvoj hrvatske poljoprivrede trebao biti "zelen, otporan i uključiv", što između ostalog uključuje proizvodnju organske hrane, otpornost poljoprivede na šokove, kao i veću uključenost manjih proizvođača u postojeće lance vrijednosti.
Kao postignuća projekta istaknula je više izvješća, kao što je dijagnostička analiza hrvatske poljoprivrede, analiza hrvatske akvakulture i ribarstva, izvješća "Više od farme", "Više od ribnjaka", a tu su i pilot projekti "Proizvođačke organizacije & Food Hub-ovi" te "Prostorno planiranje i agrotehnološka pogodnost", koji bi trebali poslužiti kao vodiči za Ministarstvo i poljoprivredne proizvođače u smjeru zelene, otporne i uključive poljoprivrede.
Istaknula je da bi dijagnostička analiza, koja je usklađena i s EU preporukama, trebala značajno doprinjeti i programu Vlade RH kada su u pitanju specifični ciljevi za poljoprivredni sektor, izradi nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja, sudjelovanju poljoprivrede u nacionalnom planu oporavka i otpornosti, kao i nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a.
Do 2030. povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje na 30 mlilijardi kuna
Državni tajnici Tugomir Majdak, Zdravko Tušek i Šime Mršić predstavili su nacrt strategije poljoprivrede RH do 2030. godine te nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje 2021-2027..
Iz Ministarstva tako ističu da su predviđeni učinci strategije poljoprivrede do 2030. povećanje produktivnosti rada za 60 posto te posljedično povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna, za što su ukupno predviđena sredstva u iznosu od 7,5 milijardi eura.
Tome bi između ostalog trebalo pridonijeti planirano povećanje broja svinja u tovu iz domaćeg uzgoja za 35 posto, povećanje govedarstva za 20 posto, proširenje površina pod trajnim nasadima za pet tisuća hektara i staklenicima za 500 hektara, povećanje udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto te proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe za 30 posto.
U nacionalnom planu razvoja akvakulture za razdoblje 2021-2027., čija je izrada u tijeku, naglasak će biti na jačanju konkurentnosti te stvaranju 15 posto više radnih mjesta u ruralnom i obalnom gospodarstvu u vrijednosnom lancu u akvakulturi, a što uključuje povećanje ukupne godišnje količine proizvodnje u akvakulturi za 30 posto, povećanje dodane vrijednosti u preradi proizvoda akvakulture za 35 posto te povećanje prosječne godišnje potrošnje proizvoda akvakulture po stanovniku za čak 50 posto, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
Nemoj propustiti više ni jednu vijest iz sektora.
Ovdje možeš pronaći što smo sve radili.
