Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. u prosjeku su ostale na istoj razini. U odnosu na lipanj 2020., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 2,0%, dok su u godišnjem prosjeku više za 0,5%.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. najviše su porasle cijene Restorana i hotela, koje su u prosjeku više za 1,3% (više cijene Usluga smještaja), cijene Prijevoza, koje su u prosjeku više za 0,9%, cijene Rekreacije i kulture, koje su u prosjeku više za 0,4%, cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje su u prosjeku više za 0,3%, cijene Hrane i bezalkoholnih pića, koje su u prosjeku više za 0,2%, te cijene Pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva i cijene Obrazovanja, koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0,1%.
Porast indeksa potrošačkih cijena u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. ublažile su cijene Odjeće i obuće, koje su u prosjeku niže za 4,6%, te cijene Raznih dobara i usluga, koje su u prosjeku niže za 0,2%.
Istodobno su cijene Alkoholnih pića i duhana, cijene Zdravlja i cijene Komunikacija u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. u prosjeku ostale na razini cijena iz svibnja 2021.
Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. imale su cijene Prijevoza (za 0,12%), a najveći doprinos padu indeksa imale su cijene Odjeće i obuće (za -0,26%).
U sklopu indeksa potrošačkih cijena, cijene Dobara u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. u prosjeku su niže za 0,1%, dok su cijene Usluga u prosjeku više za 0,3%.
Indeks potrošačkih cijena
Indeks potrošačkih cijena odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje.
Namjena
Indeks potrošačkih cijena može imati različite namjene i služiti za mjerenje inflacije, očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.
Obuhvat
Indeks potrošačkih cijena u Republici Hrvatskoj izračunava se na temelju reprezentativne košarice koju čini oko 890 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 38 000 cijena na unaprijed definiranu uzorku prodajnih mjesta na devet geografskih lokacija.
Obuhvat stanovništva. Obuhvaćena su ukupna privatna kućanstva na domaćem teritoriju bez obzira na tip naselja u kojem se nalaze, njihovu poziciju u raspodjeli dohotka te njihova etnička i demografska obilježja.
Geografski obuhvat. Ponderi obuhvaćaju cijeli teritorij Republike Hrvatske. Cijene se prikupljaju na devet lokacija (gradova) u zemlji (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin) odabranih prema kriteriju broja stanovnika i reprezentativnosti za pojedinu jedinicu prema NKPJS-u – 2. razina.
Obuhvat proizvoda. Obuhvaćena su sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje. Nisu obuhvaćeni imputirana stambena renta, izdaci za igre na sreću i usluge životnog osiguranja. Obuhvat dobara i usluga redovito se revidira kako bi se očuvala reprezentativnost košarice proizvoda s obzirom na ukuse potrošača i njihove navike u smislu kupnje. Proizvodi se obvezatno uključuju u izračunavanje indeksa potrošačkih cijena ako je njihov udio
u ukupnim izdacima referentnog stanovništva veći od 1/1000.
Snimanje cijena. Većina cijena prikuplja se lokalno, a centralno se prikupljaju nacionalno homogene cijene. Za proizvode čije se cijene snimaju lokalno, snimatelji dobivaju labave specifikacije i u početku samostalno izabiru konkretan proizvod čiju će cijenu snimiti na prodajnome mjestu. Kako bi se
osiguralo da snimatelji iz mjeseca u mjesec snimaju cijene istih proizvoda te kako bi se moglo pratiti koje proizvode izabiru na terenu, snimatelji bilježe i unaprijed definiran skup dodatnih obilježja proizvoda.
Takav način snimanja omogućuje praćenje promjene kretanja cijena između dvaju razdoblja, ali ne i usporedbu prosječnih cijena između različitih geografskih lokacija.
Za potrebe indeksa potrošačkih cijena većina cijena snima se jedanput na mjesec, radnim danom (cijene se ne snimaju vikendima i praznicima), i to približno istog dana u mjesecu (između 13. i 23. dana u mjesecu). Dva puta na mjesec snimaju se cijene poljoprivrednih proizvoda koji se prodaju na tržnicama te cijene u zračnome putničkom prijevozu. Cijene goriva za osobne automobile, cijene paket-aranžmana, cijene najma apartmana te cijene smještaja u kampovima snimaju se tjedno. Cijene tržišnih najamnina snimaju se tromjesečno, a cijene školskih knjiga i naknada za obrazovanje jedanput na godinu.
Ponderi Ponderi koji se primjenjuju za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena odražavaju relativnu važnost odabranih dobara i usluga u ukupnoj
potrošnji rezidentnih kućanstava na domaćem teritoriju.
Osnovni izvor podataka za izradu pondera za izračun indeksa potrošačkih cijena jest Anketa o potrošnji kućanstava, koju Državni zavod za statistiku redovito provodi od 1998. Taj izvor podataka nadopunjen je raspoloživim administrativnim podacima. Za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena od siječnja 2021. primjenjuju se ponderi koji se temelje na potrošnji kućanstava iz Ankete o potrošnji kućanstava od 2017., preračunani na cijene u prosincu 2020.
Pandemija bolesti COVID-19 u velikoj je mjeri utjecala na osobnu potrošnju kućanstava i stoga su za izračun pondera u 2021. podaci iz Ankete o potrošnji kućanstava za 2017. dodatno ažurirani procijenjenim podacima nacionalnih računa o izdacima za konačnu potrošnju
kućanstava za 2020.
Istodobno su za izračun pondera za harmonizirani indeks potrošačkih cijena upotrijebljeni procijenjeni podaci nacionalnih računa o izdacima za konačnu potrošnju kućanstava za 2020. i nadopunjeni dodatnim raspoloživim izvorima podataka te preračunani na razliku između prosjeka 2020. i prosinca 2020. u skladu s Eurostatovim preporukama.
Klasifikacija Za klasificiranje proizvoda iz indeksa potrošačkih cijena upotrebljava se Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (ECOICOP).
