Hrvatska poljoprivredna komora predstavila je u ponedjeljak poljoprivrednim novinarima iz Srbije stanje u hrvatskoj poljoprivredi nakon ulaska Hrvatske u EU, u okviru projekta "Puls Europe - medijski posjeti EU".
Petnaestak poljoprivrednih novinara iz Srbije Hrvatsku obilazi u okviru tog projekta koji financira Delegacija EU u Srbiji, a kod nas će boraviti pet dana.
"Ono što smo mi u Hrvatskoj nedavno imali prilike vidjeti kroz četiri radionice s drugim državama EU-a je da su Austrija, Slovenija, Italija i Poljska kroz godine rada i borbe za interes poljoprivrede shvatile kako je zajednički rad poljoprivredne komore i savjetodavne službe najbolja formula za uspjeh", rekao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Istaknuo je da su pretjerani jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga i stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst Hrvatsku doveli do pada proizvodnje gotovo u svim sektorima, no i kako se zadnjih godina vide pozitivni pomaci te da postoji sve više investicija kroz EU-ove fondove.
Naveo je i da su slične skupove za hrvatske predstavnike, dok još nismo bili u EU, prije desetak godina za nas organizirali Slovenci i Austrijanci.
Novinare iz Srbije je upoznao s poviješću i radom Hrvatske poljoprivredne komore koja djeluje od 2009. godine, s ciljem da bude krovno udruženje svih hrvatskih poljoprivrednika. Naglasio je da u ovom trenutku u Hrvatskoj imamo 1.130 udruga u poljoprivredi što je po njemu "šuma u kojoj se nitko ne može snaći jer svako ima svoj interes".
"Stoga Ministarstvo poljoprivrede treba jednu snažnu ustanovu, a i poljoprivrednici snažnog zastupnika u razgovorima s ministarstvima, parlamentom i EU-om", rekao je Jakopović.
Dodao je da bismo prema sadašnjem zakonu trebali imati oko 75.000 poljoprivrednih gospodarstava, odnosno sva ona koja imaju ekonomsku vrijednost veću od tri tisuće eura. S druge strane, ukupno u Hrvatskoj sada ima 165.000 obiteljskih gospodarstava, a kada smo ulazili u EU bilo ih je 300.000.
"Neminovna je činjenica da se taj broj smanjuje", istaknuo je Jakopović, rekavši i da smo po broju gospodarstava i dalje iznad EU-ova prosjeka.
Prosječni hrvatski poljoprivrednik starije je ili srednje dobi, ali ipak je sve više mladih, visokoobrazovanih ljudi, nerijetko iz gradova, koji u poljoprivredi vide način za osiguranje egzistencije, zaključio je Jakopović.
