Raspoloženje njemačkih potrošača spustilo se na najnižu razinu u posljednjih devet mjeseci pod utjecajem novog vala pandemije covida 19 i relativno visoke inflacije, pokazalo je u četvrtak istraživanje marketinške agencije GfK.
Indeks koji mjeri očekivanja njemačkih potrošača za prosinac pao je na minus 1,6 bodova, s minus jedan bod u studenome, objavio je GfK.
Četvrti val pandemije covida 19 donio je nagli rast broja zaražnih i bolnički su kapaciteti gotovo iscrpljeni pa se strahuje da će vlada ponovo uvesti ograničenja za trgovine i restorane, tumači analitičar GfK Rolf Buerkel.
Inflacija je istodobno premašila četiri posto, što je naštetilo kupovnoj moći potrošača, dodaje Buerkel.
"Potrošačka klima trenutno je pod pritiskom s dvije strane", zaključuje, istaknuvši da je sklonost kupnji na najnižoj razini od veljače ove godine kada su na snazi bile stroge mjere zatvaranja.
"Sve to zajedno umanjuje poslovne izglede za nadolazeću sezonu božićnih kupovina", napominje analitičar GfK.
Očekivanja za gospodarstvo pogoršana su drugi mjesec zaredom i znatno su niža no što su bila ljetos, a Buerkl pripisuje takav rezultat zastojima u lancima opskrbe, posebno poluvodiča, koji su doveli do pada proizvodnje elektroničke robe i vozila.
Pad proizvodnje rezultirao je za mnoge radnike skraćenim radnim vremenom, pa su očekivanja potrošača o primanjima na najnižoj razini od travnja.
Osobna potrošnja jedini oslonac
Rezultati istraživanja GfK zabrinjavaju budući da je upravo potrošnja kućanstava, prema danas objavljenoj procjeni statističkog ureda, bila jedini pokretač rasta njemačkog gospodarstva u trećem tromjesečju, ublaživši utjecaj smanjene državne i potrošnje kompanija.
Njemački BDP porastao je u trećem tromjesečju za 1,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, izvijestio je Destatis, blago snizivši početnu procjenu.
U drugom tromjesečju uvećan je 2,0 posto.
Osobna potrošnja porasla je u razdoblju od srpnja do rujna 6,2 posto dok je država smanjila potrošnju za 2,2 posto. Pale su i investicije kompanija, za 3,7 posto.
Smanjena je i robna razmjena s inozemstvom, napominje Destatis, pa je izvoz pao jedan posto, a uvoz 0,6 posto u odnosu na proljetno tromjesečje.
Na godišnjoj razini BDP je u ljetnom tromjesečju prema kalendarski prilagođenim podacima porastao 2,5 posto, nakon 10,4-postotnog skoka u proljetnom tromjesečju koji odražava duboki pad aktivnosti u proljeće 2020., na početku pandemije.
Gospodarstvo još uvijek zaostaje za 1,1 posto za razinom prije početka pandemije, primjećuju u statističkom uredu.
