Eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine vjerojatno bi dodatno povećala troškove energije i cijene robe za mnoge zemlje, pa bi se inflacija dulje zadržala na povišenoj razini, upozorila je dužnosnica Međunarodnog monetarnog fonda.
Današnja situacija bitno se razlikuje od one u 2014. godini kada je Rusija anektirala ukrajinsku regiju Krim, a cijene energije prilično su oštro pale zbog niske potražnje i velike ponude plina iz škriljevca, naglasila je u utorak prva zamjenica izvršne direktorice MMF-a Gita Gopinath.
"Ovaj put... ako uistinu dođe do sukoba, svjedočili bismo rastu cijena energije", rekla je Gopinath u intervjuu za Reuters, napominjući da se aktualna kriza zaoštrava u zimskim uvjetima, kada su zalihe prirodnog plina u Europi puno manje.
Rastu i cijene druge robe koju Rusija izvozi, što bi moglo potaknuti "još veći, široki rast" cijena robe ukoliko se sukob rasplamsa, rekla je dužnosnica MMF-a Reutersu nakon objave ažuriranih prognoza za svjetsko gospodarstvo.
Rusko gospodarstvo palo je u 2015., nakon aneksije Krima, za 3,7 posto zbog pada cijena nafte i međunarodnih sankcija. MMF trenutačno procjenjuje da će ove godine porasti 2,8 posto u 2022., ali procjena ne uključuje rizik sukoba, rekla je Gopinath.
Na konferenciji za novinare povodom objave prognoza dužnosnica MMF-a izjavila da bi eskalacija sukoba i potencijalne zapadne sankcije Rusiji vjerojatno povisile cijene nafte i prirodnog plina i troškove energije za mnoge zemlje u svijetu.
To bi značilo da bi inflacija, koja je već na iznimno visokim razinama širom svijeta, mogla ostati "znatno povišena dulje" vrijeme, naglasila je.
Time se povećava rizik cementiranja inflacije na vrlo visokoj razini, koja bi potaknula podizanje plaća, a više plaće značile bi još višu inflaciju i formirala bi se spirala, dodala je.
Sukob bi utjecao i na rusko tržište dionica i na rusku valutu, napomenula je Gopinath, dodavši da se dužnosnici MMF-a i dalje nadaju mirnom rješenju.
MMF je u utorak revidirao svoju procjenu ovogodišnje inflacije u razvijenim i gospodarstvima u razvoju, na 3,9 odnosno 5,9 posto, upozorivši da će pojačani cjenovni pritisci vjerojatno potrajati dulje no što se očekivalo.
U 2023. inflacija bi trebala popustiti zahvaljujući blažem rastu cijena goriva i hrane, prognozirali su.
