Krošnje drveća uz obale rijeka mogu sniziti temperaturu riječnih voda, ali prema znanstvenicima Škotske uprave za pomorstvo (MSI) dovoljno drveća za potreban učinak hlađenja ima samo oko 35 posto rijeka u Škotskoj.
Škotske rijeke ljeti postaju pretople čime onemogućuju mriješćenje divljeg lososa. Ova hladnovodna riba preferira temperaturu vode od oko 10 °C i ne može opstati u vodama čija temperatura doseže 33 °C. Lokalno ribarstvo najmanji ulov lososa zabilježilo je 2018. godine, kada su temperature vode u oko 70 posto rijeka najmanje jednog dana tog ljeta dosegle temperaturu od 23 °C, uzrokujući toplinski stres i promjenu ponašanja riba.
„Ove rijeke i potoci iznimno su važne za uzgoj mladih riba na čiju će ishranu i rast najviše utjecati visoke ljetne temperature. Porast temperatura sigurno će utjecati na pomor riba“, kazala je Lorraine Hawkins, direktorica Odbora za ribarstvo na rijeci Dee u škotskom Aberdeenshireu, piše Ekovjesnik.
Krošnje drveća uz obale rijeka mogu sniziti temperaturu riječnih voda, ali prema znanstvenicima Škotske uprave za pomorstvo (MSI) dovoljno drveća za potreban učinak hlađenja ima samo oko 35 posto rijeka u Škotskoj. Odbor za ribarstvo je duž rijeke Dee i njenih pritoka od 2013. godine posadio već tisuće stabala, a do 2035. na istom području planira posaditi više od milijun stabala – uglavnom borovice, jasike, breze, vrbe i borove.
Također, u planu je i sadnja još nekoliko milijuna stabala duž udaljenih potoka i rijeka kako bi se time dodatno pomoglo u očuvanju populacije divljeg lososa. „Vidjeli smo situacije u kojima se temperature u našim rijekama približavaju kritičnim razinama koje divlji lososi ne mogu podnijeti“, rekao je Alan Wells, direktor Fisheries Management Scotland. „Očekujemo porast temperatura, stoga moramo saditi drveće kako bismo osigurali hlad i snizili temperaturu vode.“ Osim osiguravanja učinka hlađenja, sadnjom stabala stvorit će se i nova staništa kukaca i malih životinja te tako potaknuti biološka raznolikost. Naposljetku, stablima će se omogućiti bolja kontrola poplava i osigurati hranjive tvari u tlu.
Sadnjom stabala riješit će se ipak samo dio problema jer se divlji losos suočava s nizom prijetnji, uključujući nedostatak hrane zbog klimatskih promjena, brane, povećanje populacije tuljana, morske uši iz ribogojilišta te lošu kvalitetu vode. Losos je zaštićena vrsta u Škotskoj, a prema Konvenciji o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (OSPAR) uvršten je i na popis ugroženih vrsta i Škotski popis biološke raznolikosti. Uz ovu inicijativu za sadnju drveća, škotska vlada donijela je i akcijski plan za zaštitu lososa koji obuhvaća aktivnosti poboljšanja kvalitete vode, kontrole i sprječavanja invazivnih vrsta, zatim posebni program kontrole i inspekcije za ribarstvo te suradnju s međunarodnim partnerima s ciljem očuvanja atlantskog lososa (Salmo salar) i drugih morskih vrsta prenosi Agrobiz.
