Dvije godine od početka pandemije, globalno se gospodarstvo nastavlja oporavljati, ali se i dalje suočava sa značajnim izazovima. Nakon smirivanja u trećem tromjesečju, pojava Omicron varijante i njeno brzo širenje u sve regije svijeta istaknuli su nepredvidljivost pandemije, unatoč napretku u broju cijepljenih. Drugi veliki rizik su dugotrajne inflatorne oscilacije.
U ovom vrlo neizvjesnom okruženju, Coface je napravio nekoliko promjena u svojim procjenama rizika nakon serija poboljšanja rejtinga u prethodnim tromjesječjima. Ukupno je za 4 zemlje poboljšan rejting, uključujući Dansku, a za dvije su sniženi. U procjenama rizika sektora, Coface je poboljšao dvanest procjena, posebno u industriji papira i drvnoj industriji, gdje su cijene i dalje u porastu, i snizio pet procjena, uglavnom u sektoru energetike u Europi.
Val za valom: ekonomija nastavlja usporavati, ali u manjem obujmu
Zdravstvena situacija ponovno je zahtijevala uvođenje novih ograničenja ove zime u većini zemalja. Međutim, dok su neke europske zemlje uvele djelomične mjere izolacije, mjere su općenito bile mnogo manje drastične u većini zemalja nego tijekom prethodnih valova. Izravni učinci na gospodarstva svakim dodatnim valom postaju sve manje značajni, iako su posljedice i dalje posebno negativne za izravno pogođene sektore kao što su zračni promet, turizam, hoteli i restorani.
Poremećaji u lancu opskrbe će se dodatno pokrenuti
Nakon što su u početku utjecale na automobilsku industriju, prekidi u opskrbi proširili su se na većinu proizvodnih i građevinskih sektora, posebno izraženi početkom 2022. Iako je vrijeme povratka u normalu i dalje teško predvidjeti, čini se da je konsenzus - koji smo dijelili do nedavno - progresivno ublažavanje koje počinje u prvoj polovici moglo bi biti preoptimistično: poremećaji u opskrbnom lancu vjerojatno neće biti riješeni do sljedećeg ljeta, čak i ako će pandemija sigurno popustiti s povratkom sunčanih dana. To je dovelo do toga da Coface snizi svoje prognoze rasta BDP-a za 2022. za nekoliko europskih zemalja, kao i za SAD i Kinu.
Nadalje, iako se oporavak nastavlja, broj insolventnosti, koji je za sada još uvijek vrlo nizak u većini zemalja, uključujući Sjedinjene Države, Francusku i Njemačku, trebao bi postupno rasti 2022., kao što je to već slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Inflacija, glavna briga gospodarstava u 2022. godini
Drugi veliki rizik, inflacija, postaje sve važniji, posebice kako se nastavlja oporavak cijena roba, potaknut kratkoročnom inercijom ponude i geopolitičkim napetostima. Ovu inflaciju sada također pokreću cijene industrijskih proizvoda u mnogim gospodarstvima, budući da tvrtke prebacuju povećanje troškova proizvodnje na potrošačke cijene.
Visoke cijene robe pogoduju uobičajenim velikim pobjednicima. Očekuje se da će regija Zaljeva ostvariti snažan rast 2022. Norveška je zabilježila najveći trgovinski suficit ikad zahvaljujući snažnom izvozu nafte i plina. Konačno, mnoge afričke zemlje, čak i one pogođene oružanim sukobom ili političkim nemirima, još uvijek imaju koristi od visokih cijena energije, minerala, drveta i poljoprivrednih proizvoda.
U Sjedinjenim Državama, inflacija i problemi na strani ponude umanjili su zamah oporavka. Iako se očekuje da će rast BDP-a ostati solidan u 2022. (+3,7%), ti čimbenici i dalje će utjecati na aktivnost. U 4. tromjesečju 2021. godišnja stopa inflacije dosegla je 7,0%, što je najviša razina u posljednjih 40 godina. Kao odgovor na ovaj skok cijena, američke Federalne rezerve postale su agresivnije i nagovijestile su skori porast stope, što je potaknulo monetarno pooštravanje u nekim zemljama u usponu.
U Europi su poremećaji u lancima opskrbe, u kombinaciji s velikom potražnjom, doveli do viših cijena proizvođača i energije. Njemačka je doživjela najveću inflaciju u zadnjih 30 godina. Situacija je različita u ostatku euro područja: inflacija je i dalje relativno umjerena u Francuskoj, dok su cijene porasle u Španjolskoj. U Ujedinjenom Kraljevstvu inflacija je porasla na 5,4% i dovela je do toga da Engleska Središnja banka postane prva veća banka koja je podigla svoju kamatnu stopu u prosincu 2021., i ponovno početkom veljače.
Naš glavni scenarij ostaje na vrhuncu inflacije, koji će se ublažiti kako cijene energije i uska grla u opskrbnom lancu budu popuštali u drugoj polovini godine.
Inflacija će vjerojatno pogoršati društvene pritiske
Ovaj nagli porast rizika inflacije pogoršava društvene pritiske u zemljama u razvoju, koji su već bili pojačani povećanjem nejednakosti povezanih s pandemijom. U Africi visoke cijene energije i hrane, koje teško opterećuju kućanstva, imaju ograničenu potrošnju do te mjere da su se povećala nesigurnost hrane i siromaštvo. Fiskalna potpora, već vrlo ograničena na kontinentu zbog razine javnog duga, povučena je, a nezaposlenost je visoka u većini zemalja. Južna Afrika, Alžir, Angola, Mozambik, Nigerija, DRC, Zimbabve, Etiopija, Gvineja i Tunis primjeri su zemalja koje doživljavaju sve veći društveni pritisak kao rezultat krize.
Kina ide protiv principa
Usporavanje Kine produbilo se u 4. tromjesečju 2021., s godišnjom stopom rasta od 4%, najsporijim tempom od vrhunca pandemije 2020. Na gospodarski oporavak Kine utjecalo je usporavanje tržišta nekretnina, nastavak "nultog-COVID-a" “ strategije, koja je opterećivala potrošnju kućanstava, slab rast ulaganja i nestašicu energije. Kineski BDP je 2021. porastao za 8,1%.
Jako pogođena Delta varijantom u trećem tromjesečju 2021., azijsko-pacifička gospodarstva oporavila su se na kraju godine. Pacifička gospodarstva oporavila su se krajem godine zbog ublažavanja ograničenja. Većina gospodarstava regije vratila se na razinu BDP-a prije krize do kraja 2021., uz značajne iznimke Japana i Tajlanda. Međutim, nastavak oporavka mogao bi doprinijeti inflatornim pritiscima, osobito ako se tržišta rada zaoštre.
