Globalna tržišna kapitalizacija kriptovaluta dosegnula je više od dva bilijuna dolara. Kripto je pokazao određenu otpornost uslijed globalne krize nakon pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, no izgubio je gotovo upola vrijednosti u počecima 2022. godine.
Ipak, nazire se oporavak. Na najvišoj vrijednosti od 47.765 dolara od ponedjeljka, bitcoin se kao vodeća kriptovaluta na tržištu probio iznad raspona od 34.000 do 44.000 dolara kojim se trguje veći dio 2022.
Koji je trajni smjer?
“Sada se približava razini od 50.000 dolara. Svijet juri prema digitalnoj revoluciji i dugoročna putanja za bitcoin mora biti uzlazna”, tvrdi Nigel Green iz deVere Grupe.
Podsjetimo, tržišna kapitalizacija kriptovaluta nakratko dosegla 3 bilijuna dolara 10. studenog, kada je vrijednost bitcoina iznosila čak 69.000 dolara. Iako je još uvijek dominantna kriptovaluta, tržišni udio bitcoina je postupno pao s čak 70 posto ukupne kapitalizacije početkom 2021. na trenutnih 42 posto.
42 posto iznosi udjel bitcoina u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji
“Iako bitcoin ostaje jak kratkoročno, rastuće cijene nafte povećavaju vjerojatnost recesije tijekom sljedeće godine”, upozorio je Marcus Sotiriou, analitičar u britanskom GlobalBlocku. Prema Chainalysisu, sve se veći udio bitcoina – gotovo 60 posto ukupne ponude – investitori drže dulje od godinu dana, u odnosu na 54,7 posto u posljednjih 25 tjedana.
Ipak, Ashwath Balakrishnan, potpredsjednik istraživanja u Delphi Digitalu u Bengaluruu, upozorio je da je teško identificirati trajni smjer tržišta. “Svi su pomalo oprezni. Ako se bitcoin odbije od 46.000 dolara i povuče se, to vjerojatno znači da smo zaglavili s ograničenim rasponom još barem mjesec dana”, rekao je Balakrishnan.
Zelenije rudarenje
No, bitcoin nije samo najveća kriptovaluta već ga se kritizira kao najvećeg kriptovalutnog izvora zagađenja, zato što rudarenje zahtijeva ogromnu količinu računalne snage, s obzirom na to da rudari moraju dovršiti složene zadatke kako bi potvrdili transakcije i stvorili novi novac. Taj se proces naziva “dokaz o radu”.
Velike grupe klimatskih aktivista pokušavaju promijeniti takav proces rudarenja, tvrdeći da bi bitcoin mogao biti 99 posto zeleniji ako bi se prebacio na drugi model, tzv. “dokaz o udjelu”.
Ono što ova kampanja jednostavno ne shvaća, kako tvrde zagovornici sadašnjeg modela, jest da je dokaz o radu ključni dio bitcoinove vrijednosti, konkretnije ključan je za sigurnost i decentralizaciju blockchaina. Stoga su vrlo zaštitnički nastrojeni prema ovom mehanizmu. Većina njih ne želi nikakvu prilagodbu.
Budući da je to decentralizirana mreža, koju ne kontrolira jedna grupa ili entitet, prijedlog za poboljšanje bitcoina (BIP) morao bi biti predstavljen zajednici i bi se o njemu glasovalo. No magazin Fortune navodi da čak i kada bi se dogovorio BIP, bitcoinov kod se ne bi automatski promijenio.
Rudari bi morali pristati na nadogradnju svog softvera za pokretanje novog koda. To bi pak izazvalo situaciju u kojoj bi se bitcoin podijelio na dva blockchaina: izvorni dokaz rada i novi koji slijedi drugačiji skup pravila.
Izvor: Poslovni.hr
