Zemlja u kojoj je 50% poljoprivrednih površina neobrađeno ne može zadovoljiti domaću potražnju jer vlastitom proizvodnjom može pokriti 35% potreba za brašnom.
Kosovo pšenicu i brašno uglavnom nabavlja iz Srbije, koja je najavila prekid izvoza pšenice, brašna, kukuruza i ulja od četvrtka zbog krize na tržištu uslijed rata u Ukrajini.
Pšenica je ključna za proizvodnju brašna i na Kosovu se smatra strateškim proizvodom za nacionalnu sigurnost. Međutim, Kosovo u velikoj meri ovisi o uvozu tih proizvoda, piše Radio Slobodna Europa (RSE).
Kosovo je prošle godine iz Srbije uvezlo 84.000 tona raznih vrsta pšenice i brašna, od ukupno 115.000 tona koje je uvezla iz više država kao što su Hrvatska, Austrija, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Albanija te Bosna i Hercegovina. To znači da Kosovo iz Srbije uvozi oko 73 posto pšenice i brašna. Potrebe građana Kosova za pšenicom su oko 400.000 tona godišnje.
Zalihe za pet mjeseci
Albin Kurti, premijer Kosova, rekao je da građani ne trebaju brinuti jer je razgovarao s predstavnicima Udruženja mlinara, koji su ga uvjerili kako imaju zalihe pšenica i brašna za oko pet mjeseci.
Međutim, Tahir Tahiri, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Kosova, kaže da ta zemlja vlastitom proizvodnjom može pokriti samo 35 posto potreba za brašnom.
“Svaka zemlja koja je u zoni rizika za sigurnost, čak i ako ima pšenicu ili brašno za izvoz, zadržava zalihe za sebe. Moguće je da mi na Kosovu, kao veliki uvoznici tih proizvoda, nećemo moći uvoziti iz tih država”, kaže Tahiri.
On dodaje da Kosovo te proizvode ne mora uvoziti samo iz Srbije, već može i iz drugih zemalja, ali ističe da kosovsko vodstvo mora pripremiti dugoročne planove za proizvodnju pšenice.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Kosova stižu drukčiji brojevi kada je riječ o vlastitoj proizvodnji pšenice. Iz tog ministarstva navode da Kosovo može podmiriti potrebe građana za pšenicom do 67 posto.
“Površina pod pšenicom koja bi trebala biti požnjevena ove godine je 66.159 hektara, dok je 2020. godine obavljena žetva pšenice s površine od 63.220 hektara. Prosječan prinos bio je 4507 kilograma po hektaru”, navode iz ministarstva i dodaju da je tijekom 2021. godine proizvedeno oko 280.000 tona pšenice.
Imer Rusinovci, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Prištini, ocjenjuje da Kosovo ne bi trebalo ovisiti o uvozu strateških proizvoda kao što je pšenica.
Prema njegovim riječima, zabrinjavajuće to što zemlja ne može zadovoljiti potrebe stanovništva za tom žitaricom.
“Jedan od osnovnih prioriteta svake države je sigurnost u opskrbi hranom. Kod nas je, zbog činjenice da klima ne pogoduje uzgoju riže, pšenica jedan od strateških proizvoda koji osigurava hranu za stanovništvo. No Kosovo nikada nije zadovoljavalo potrebe stanovništva”, kaže Rusinovci.
On dodaje da bi pandemija Covida-19 i rat u Ukrajini trebali biti jasan znak kosovskim institucijama koliko je značajan uzgoj pšenice i njeno subvencioniranje.
A Tahir Tahiri tvrdi da se oko 50 posto poljoprivrednog zemljišta na Kosovu ne obrađuje jer poljoprivrednici nisu zainteresirani za uzgoj pšenice zbog male zarade.
Program izravnog financiranja Ministarstva poljoprivrede u 2021. godini predviđao je da poljoprivrednici dobiju subvencije od 75 eura za jedan hektar zemljišta pod pšenicom.
Faton Peci, ministar poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Kosova, rekao je da će dati subvencije poljoprivrednicima za jesenju sjetvu pšenice 2022. godine.
Nabavili prehrambene proizvode
S druge strane, Kosovo uvozi pšenicu i brašno i iz Mađarske, a ta zemlja je 4. ožujka zabranila izvoz svih žitarica, zbog rasta cijena uslijed invazije Rusije na Ukrajinu, zbog čega su zapadne zemlje Moskvi uvele sankcije.
Rozeta Hajdari, ministrica industrije, poduzetništva i trgovine, 26. veljače je rekla da je Kosovo povećalo državne zalihe, odnosno da je nabavilo dodatne prehrambene proizvode, gorivo i druge proizvode.
Za državne zalihe na Kosovu, čija se lokacija smatra državnom tajnom, zaduženo je upravo Ministarstvo industrije, poduzetništva i trgovine.
Izvor: Poslovni.hr
