Ruska invazija na Ukrajinu utjecat će na cijelo svjetsko gospodarstvo, kočeći aktivnost i potičući inflaciju, a dugoročno bi mogla iz temelja promijeniti globalni gospodarski poredak, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
Rat izaziva ljudsku patnju i potaknuo je izbjeglički val bez presedana, a istodobno podiže cijene hrane i energije, potpiruje inflaciju i nagriza vrijednost dohotka, remeteći trgovinu, lance opskrbe i doznake radnika obiteljima u zemljama u susjedstvu Ukrajine, prema MMF-u.
Sukobi također narušavaju poslovno povjerenje i donose neizvjesnost ulagačima, što će sniziti cijene imovine, pooštriti uvjete financiranja, a moglo bi potaknuti i odljev kapitala s tržišta u nastajanju, upozorava MMF u izvješću objavljenom u utorak.
"Sukob je veliki udarac globalnom gospodarstvu koji će naštetiti rastu i podići cijene", zaključuju.
MMF-ovi dužnosnici već su najavili da će u travnju sniziti prognozu o 4,4-postotnom rastu svjetskog gospodarstva u ovoj godini, a u utorak su naznačili da će vjerojatno sniziti i prognoze za pojedine regije.
Zemlje s direktnim trgovinskim vezama s Rusijom i Ukrajinom, turizmom i financijskom izloženošću osjećat će sve veći pritisak, procjenjuju, upozoravajući na pojačani rizik od nemira u više regija, od podsaharske Afrike i Latinske Amerike do Kavkaza i središnje Azije.
U pojedinim dijelovima Afrike i Bliskog istoka problem opskrbe hranom vjerojatno će se zaoštriti, dodaju, podsjetivši da zemlje poput Egipta 80 posto pšenice uvoze iz Rusije i Ukrajine.
MMF prognozira duboku recesiju u Ukrajini i Rusiji, a Europa bi se mogla suočiti s poremećajima u uvozu prirodnog plina i u lancima opskrbe.
"Ti će efekti potpiriti inflaciju i usporiti oporavak od pandemije", procjenjuju.
U istočnoj Europi porast će troškovi financiranja, a regija će bilježiti i veliki broj izbjeglica, ističu u MMF-u, podsjetivši da su istočnoeuropske zemlje, prema podacima Ujedinjenih naroda, primile većinu od tri milijuna ljudi dosada izbjeglih iz Ukrajine.
Europske zemlje mogle bi se suočitii i s pojačanim proračunskim pritiskom zbog najavljene veće potrošnje na energetsku sigurnost i obranu.
Zemlje na Kavkazu i u središnjoj Aziji, koje s Rusijom povezuje trgovina i zajednički platni sustav, biti će teže pogođene njezinom recesijom i sankcijama uvedenim nakon invazije na Ukrajinu, kroz ograničenu trgovinu, doznake radnika obiteljima, ulaganja i turizam.
Na Bliskom istoku i u Africi, pogoršanje uvjeta vanjskog financiranja moglo bi potaknuti odljev kapitala i dodatno zakočiti rast zemalja s povišenom razinom duga i velikim potrebama za financiranjem, priopćio je MMF.
Više cijene energije i hrane, pad turizma i problemi s pristupom međunarodnim tržištima kapitala ugrozili bi pak zemlje u podsaharskoj Africi, koje 85 posto potreba za pšenicom podmiruju uvozom, a trećina uvoza dolazi iz Rusije ili Ukrajine.
Cijene hrane i energije glavni su pak kanal prelijevanja posljedica na zapadnu hemisferu, s visokim cijenama sirovina koje će vjerojatno značajno podići ionako visoke stope inflacije u Latinskoj Americi, Karibima i u SAD-u.
U Aziji najteže će posljedice bilježit uvoznici nafte u sastavu ASEAN-a, te Indija i gospodarstva poput nekih pacifičkih otoka, dok bi nove subvencije za gorivo mogle ublažiti utjecaj u Japanu i Koreji, priopćio je MMF.
Na dulji rok, "rat bi mogao iz temelja promijeniti globalni ekonomski i geopolitički poredak ako se trgovina energijom promijeni, lanci opskrbe rekonfiguriraju, platne mreže rascjepkaju, a zemlje počnu preispitivati strukturu deviznih rezervi", upozoravaju prenosi Hina.
