Trenutačna kriza razotkrila je ovisnost EU-a o uvozu goriva, gnojiva, hrane za životinje i sirovina. To samo potvrđuje potrebu za preusmjeravanjem poljoprivrede EU prema održivosti i samodostatnosti. Kako je energetska kriza argument za prelazak na obnovljive i održivije izvore energije, tako je i ova kriza argument za promjene načina na koje proizvodimo i trošimo hranu.
Proizvodnja hrane i njena dostupnost u EU u uvjetima rata u Ukrajini bila je tema sastanka odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Na sastanku je Europska komisija predstavila plan za očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava, koji uključuju porezne, trgovinske, socijalne, poljoprivredne i ekološke mjere.
“EU je samodostatna po pitanju proizvodnje ključnih poljoprivrednih proizvoda poput pšenice i ječma, te uvelike zadovoljava svoje potrebe kada su u pitanju kukuruz, šećer, mlijeko i meso. Nije najveći problem proizvodnja, neće biti gladi u Europi, već što hrana za građane poskupljuje i mogla bi još poskupjeti. U tom smislu problem je više socijalni nego poljoprivredni, stoga i mjere moraju biti takve, usmjerene da svim građanima, a posebno siromašnima, starijima i obiteljima s djecom, osiguraju pristup dostatnoj i zdravoj hrani. Čak i prije krize prosječna hrvatska obitelj je trošila 30 posto primanja na hranu”, komentirala je Biljana Borzan, članica odbora i izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju ′Od polja do stola′.
U tu svrhu države članice mogu povući sredstva Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), iz kojeg se podupiru mjere za pružanje pomoći u hrani i osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima. Nacionalne mjere se mogu nadopuniti i korištenjem Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU). Nadalje, u europskom Jamstvu za djecu državama članicama se daju smjernice kako bi se zajamčio pristup dostatnoj i zdravoj prehrani za djecu, uključujući barem jedan besplatan dnevni obrok u školi.
“Trenutačna kriza razotkrila je ovisnost EU-a o uvozu goriva, gnojiva, hrane za životinje i sirovina. To samo potvrđuje potrebu za preusmjeravanjem poljoprivrede EU prema održivosti i samodostatnosti. Kako je energetska kriza argument za prelazak na obnovljive i održivije izvore energije, tako je i ova kriza argument za promjene načina na koje proizvodimo i trošimo hranu. Pri tome se poljoprivrednicima treba pružiti materijalna, financijska i svaka druga podrška. Nadalje, ogromne količine bačene hrane u EU su i do sada bile sramotne, a sad postaju pucanj u vlastite noge”, smatra hrvatska europarlamentarka.
S obzirom na izvanrednu situaciju, EU je državama stavila na raspolaganju paket potpore u iznosu od 500 milijuna eura, među ostalim iz krizne pričuve, kako bi se poduprli proizvođači najviše pogođeni posljedicama rata. Nadalje, olakšane su procedure i uvjeti isplate poticaja, te obveze koje poljoprivrednici moraju zadovoljiti da bi ih dobili, poput obveze ostavljanja dijela polja na ugaru.
Iako je situacija izvanredna, europski standardi za sigurnost hrane i zaštitu zdravlja građana ne smiju postati kolateralna žrtva rata u Ukrajini.
“Otkad je počeo rat bilo je poziva da se privremeno suspendiraju EU pravila za uvoz GMO stočne hrane iz Južne Amerike, kao i da se olabave standardi za dozvoljene razine pesticida u hrani. Neke države članice poput Španjolske su otišle tim putem, no nadam se da Hrvatska neće”, upozorila je Borzan.
Izvor: Poslovni.hr
