Minimalna cijena radnog sata u Srbiji od 1. siječnja 2023. iznosit će 230 dinara, izjavio je ministar financija Siniša Mali nakon sjednice Socijalno-ekonomskog vijeća (SES).
Rekao je da će minimalna plaća biti 40 020 dinara, što je rast od 14,3 posto, dodavši da će povećanje minimalne plaće dovesti do povećanja troškova poslovanja godišnje za 350 milijuna eura te da će zbog toga država rasteretiti poslodavce, tako što će neoporezivi dio plaće iznositi 21 712 dinara, prenosi N1.
Na taj način ćemo poništiti trošak koji nosi minimalna plaća, kako bismo smanjili mogućnost otpuštanja zbog povećanja minimalne plaće, rekao je Mali.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović rekao je da minimalna potrošačka košarica koju su predstavnici sindikata jučer kupili i danas predstavili ispred Palate Srbije košta više od 50 000 dinara i da minimalna plaća to ne može osigurati.
Kad pogledate tu košaru to je ponižavajuće, u njoj je najviše kruha. U toj košarcii za obrazovanje je izdvojeno 128 dinara, što je 1,5 bilježnica za školu, rekao je Orbović.
Predsjednica SES-a, ministrica za rad, zapošljavanje, braniteljska i socijalna pitanja Darija Kisić podsjetila je da je tijekom godine donesen niz mjera s ciljem smanjenja siromaštva, da su plaće u javnom sektoru povećane za sedam posto, u zdravstvu za osam posto, a mirovine za pet posto, te da su tijekom godine isplaćene i jednokratne naknade za pojedine socijalne kategorije.
Ona je napomenula da Vlada Srbije radi smanjenja inflacije donosi različite mjere za ograničavanje cijena proizvoda i rekla da su stanovnici Srbije manje osjetili ovu krizu nego stanovnici drugih zemalja.
Unija poslodavaca Srbije
Povećanje plaća pratit će i povećanje neoporezivog dijela zarade sa 19 300 na 21 712 dinara, a doprinosi PIO fondu na teret poslodavaca bit će smanjeni za jedan posto. Ukupno opterećenje poslodavaca smanjit će se sa 64% u 2017. na 59,4% u siječnju 2023. godine.
Ovaj prijedlog predstavlja iskorak u jačanju životnog standarda najugroženijih kategorija zaposlenih, ali i pomoć u održavanju poslovanja velikog dijela tvrtki, odnosno gospodarstva u cjelini, rekao je Miloš Nenezić, predsjednik Uprave Upravni odbor Unije poslodavaca. Razumijemo zahtjev sindikata da minimalna plaća već dostigne minimalnu potrošačku košaricu, ali isto tako znamo da je srbijansko gospodarstvo proteklih godina bilo suočeno s nekoliko situacija koje su se negativno odrazile, počevši od pandemije covida i sukoba u Ukrajini, nedostatka sirovina, gubitaka na tržištu i energetske krize koja nažalost još nije završila. Zahvaljujući razumijevanju države koja se odrekla dijela svojih prihoda, uz sve druge mjere pomoći koje s velikim razumijevanjem pruža nama poslodavcima, ova turbulentna vremena prolazimo puno lakše.
Izvor: N1/InStore
Fotografija: Pixabay