O Agrokoru će odlučivati novi vlasnici, a najveći vlasnik je Sberbank u kojoj je prvi čovjek zadužen za Agrokor - Maxim Poletaev, donedavno potpredsjednik Sberbanke, postao posebni savjetnik predsjednika Uprave Sberbanke za Agrokor.
Nagodba je u srijedu usvojena, a s njom je Sberbank postao najveći 40-postotni suvlasnik Agrokora. Na pitanje je li to ono što je htio, Poletaev odgovara:
Iskreno rečeno, to nije ono što smo htjeli. Naš je glavni zadatak bio vratiti naš kredit, nakon što postanemo vlasnici 40 - postotnog udjela u Agrokoru. To mora prvo potvrditi sud, to još uvijek nije rješenje. Nakon što sud potvrdi i to bude zakonsko rješenje, onda ćemo tek postati vlasnici. Ali, još jednom, to nije ono što smo htjeli.
Koliko je Agrokor, osobito Konzum, spreman za tržišnu utakmicu i otplatu svojih dugova obzirom da je ovih godinu dana lex Agrokora iskorišteno samo za financijsko restrukturiranje i postizanje nagodbe?
Maloprodaja se razvija, ne stoji na mjestu, primjenjuju se nove tehnologije. Ključno je da se u Agrokoru organizira maloprodaja, da se uprava posveti njezinoj izgradnji po svjetskim standardima, rekao je Poletaev za RTL.
S obzirom da je nagodba tek izglasana, Poletaev tvrdi kako prije nje Sberbank nije razmišljao o novoj upravi. Koncentrirali smo se na nagodbu s vjerovnicima, a pitanje uprave će doći kasnije. Tu bih izrazio veliku zahvalnost hrvatskim potrošačima, klijentima Agrokora i Konzuma, koji su bez obzira na situaciju, bez obzira na sve što je poduzimala vlada, ostali vjerni i kupovali u koncernu. To je bio glavni razlog uspjeha procesa u Agrokoru. Što se tiče sadašnje uprave, gospodin Peruško i Irena rade dobar posao, danas sam razgovarao i s gospodinom Jurijem Solovjevim iz VTB-a i dogovorili smo se da u ovom trenutku valja provesti pravilnu implementaciju nagodbe i ne istrčavati, istaknuo je Poletaev.
Na pitanje hoće li biti potrebno prodati neke Agrokorove tvrtke, prvenstveno Konzum, kako bi se ostalim tvrtkama u koncernu osigurala sigurna budućnost, odgovara:
Znate, naše prvo nerazumijevanje s gospodinom Ramljakom i njegovom upravom bilo je upravo oko toga prodati ili ne prodati. Kolege su htjele sve zapakirati i prodati po niskim cijenama. No, u tom slučaju, povrat vjerovnicima bio bi izrazito mali, i tu bi četiri strane izgubile pokretač ekonomskog rasta Hrvatske. Prvo treba shvatiti situaciju, shvatiti proces, izgraditi logičnu i jednostavnu arhitekturu cijelog procesa, dobavljača, opskrbljivanja, logistike, marketinga i tek onda vidjeti što se može. Kada bismo prodavali, što bismo sada prodali, kompaniju koja ima pokazatelj EBDU 180? Za to i nije bio potreban lex Agrokor.
Uz ruske banke, drugi najveći suvlasnici postaju američki fondovi, hoće li se ta svojevrsna rusko-američka koalicija uspjeti dogovoriti oko zajedničkog upravljanja i poslovnih poteza, Poletaev odgovara da su se oni s Amerikancima već dogovorili:
Znate, novac je međunarodna stvar, ni ruska ni američka, i važno je dogovoriti se o principu funkcioniranja. A oni su jednaki, dobit, efektivnost, transparentnost, tržišna kapitalizacija. Primjer Agrokora je dobar primjer kako ruske kompanije, mogu s američkim i hrvatskim kompanijama zajedno surađivati i sudjelovati.
Autor/izvor: SEEbiz
-
