Maloprodajno tržište RH vrijedi 38 mlrd. kuna, a iz poslodavačkih udruženja ne vide Talijane kao ugrozu.
Talijanski klasični diskonter Eurospin bi vrlo brzo mogao sa svojim prodajnim centrima doći u Hrvatsku.
Već su objavljeni oglasi za dio radne snage koja će proći obuku u Italiji i Sloveniji, a neslužbene informacije o njihovom debiju na našem tlu dobili smo iz nekoliko izvora. Tragom te informacije krenuli smo ispitati što bi to moglo značiti za domaće tržište i je li ono već zasićeno maloprodajnim lancima. Inače, u Sloveniji je ovaj talijanski lanac, koji je osnovan 1993. i ima oko 1100 prodavaonica s oko 7000 radnika i 4,7 milijardi eura prihoda, prisutan od 2004. s trenutnih 47 prodajna centra.
Drago Munjiza, konzultant za trgovinu i nekadašnji direktor Konzuma, kaže da je upoznat s namjerom Eurospina za dolaskom u našu zemlju, a procjenjuje da bi ovdje mogli otvoriti 20-ak prodavaonica. "Hrvatska nema 'hard diskontera' na način kako je to Aldi ili Hoffer u Njemačkoj, Eurospin u Italiji ili Penny Market u Mađarskoj i jasno je da postoji veliki prostor za njih. Ako maloprodajno tržište u Hrvatskoj godišnje vrijedi 38 milijardi kuna, mislim da bi diskonteri mogli uzeti 3 do 4 posto toga", kaže Munjiza.
Dodaje da ne očekuje da bi Eurospin mogao napraviti neki veći poremećaj na tržištu jer su mu, po iskustvima iz Slovenije, ambicije u inozemstvu ograničene, no zato smatra da bi, a što bi se prema njemu trebalo vrlo brzo dogoditi, pomutnju mogao napraviti Penny Market koji je dio REWE International grupe, a čija je i Billa, i koji bi sa svojom, dijelom već i postojećom, logistikom mogao napraviti ozbiljnije poremećaje na tržištu.
Podsjetimo, Hoffer je nedavno imao veliku medijsku kampanju za dolazak na zapadni dio Zagreba i okolice, čak je regrutirao i obučio radnu snagu, no onda se bez objašnjena povukao. Glavna razlika između diskonta i supermarketa je u kvaliteti usluge i broju artikala, naravno u konačnici i cijeni. Tako ovi prvi imaju maksimalno 800 artikala u svojim centrima, uz minimalan broj zaposlenih, dok supermarketi imaju i više od 6000 artikala. S dolaskom nekih diskontera u Hrvatsku, kako na strani neprehrambenog dijela, tako i u prehrambenom segmentu su upoznati i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
Procjene govore da bi ako nastavimo ovim tempom u sljedećoj godini mogli doseći volumene zlatne godine trgovine, 2008. S druge strane na tržištu Europe primjećuje se zasićenost trgovine na malo sa sporim stopama rasta, što posljedično može dovesti i do usporavanja rasta na našem tržištu. Gledajući sve navedeno, zdrava konkurencija uz poštivanje propisa tržišnog natjecanja, te možebitan ulazak novog maloprodajnog lanca ne bi trebala značajnije poremetiti tržište maloprodaje", kažu u HGK.
Prema financijskim pokazateljima za 2017. godinu, hrvatski maloprodajni sektor bilježi snažan oporavak nakon gotovo desetljeća stagnacije uzrokovane ekonomskom krizom. Taj trend nije narušio niti krah Agrokora čiji Konzum je bio, a i usprkos stanja u koncernu i zatvaranja 80-ak prodavaonica, je i dalje lider na domaćem tržištu. Podaci govore da je Konzum lani ostvario 9,1 milijardu kuna prihoda, a što je 1,4 milijarda ili 11 posto manje od godine prije. Iz same tvrtke ističu da je ove godine došlo do oporavka te da su u prvom polugodištu zabilježili rast prometa za šest posto.
Tržišna istraživanja sugeriraju da ja lani Konzum izgubio tri postotna boda svojeg udjela, zaključivši godinu s na 22,4 posto. To je i dalje više od udjela dva najveća konkurenta - Lidla i Plodina. Lidl je lani rastao 15-ak posto na 4,64 milijarde kuna prihoda. Na Lidl je vezan i njihov partnerski Kaufland, imaju istog vlasnika Schwarz grupu, koji je sa svojih 39 trgovina u Hrvatskoj lani rastao za sedam posto i ostvario prihod od 3,6 milijardi kuna. Plodine su treći igrač na tržištu s prihodom od 4,24 milijarde kuna, a lani su rasli 10-ak posto. Blizu je i Spar s 3,76 milijardi ostvarenog prihoda u 2017., a rastu poslovanja od čak 45 posto treba pridodati i lanjsku akviziciju Bille.
(Izvor: poslovni.hr)
