Coca-Cola HBC Hrvatska predstavila je novo Izvješće o održivome poslovanju za 2017. godinu, koje je pripremljeno u suradnji sa zagrebačkim Ekonomskim institutom.
Tvrtka je svoje prvo izvješće o održivome poslovanju objavila još 2003. godine kao jedan od pionira održivoga i društveno odgovornoga poslovanja u Hrvatskoj, a novo izvješće potvrdilo je da uspješno ispunjava ili nadmašuje ciljeve Skupine Coca-Cola HBC, koje slijedi. Skupina Coca-Cola HBC ubraja se među europske i svjetske predvodnike u održivome poslovanju, što potvrđuje višegodišnja prisutnost u samome vrhu Dow-Jonesova indeksa održivosti u industriji pića i uključenost u indeks FTSE4Good.
Coca-Cola HBC Hrvatska potrošnju vode smanjila je za 11 %, a količinu otpada za 50 %. Izravna ispuštanja ugljikova dioksida smanjena su za 60 %, a ispuštanja ugljikova dioksida u lancu vrijednosti za 48 %. Ukupna potrošnja energije po litri proizvedenoga pića u punionici je u zadnjih deset godina smanjena za 15 %. U siječnju 2017. godine tvrtka je dobila certifikat zlatne razine prema standardu Europsko gospodarenje vodama (EWS), koji izdaje Europsko partnerstvo za vode (EWP), što je prvi certifikat EWS dodijeljen u Hrvatskoj.
Coca-Cola HBC Hrvatska ujedno je i jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, a najbolje zaposlenike privlači i zadržava poticajnim radnim okruženjem te jasnim i visoko konkurentnim sustavom nagrađivanja. Nagrade zaposlenicima i rukovoditeljima povezuju se sa strateškim poslovnim ciljevima, ali i izvedbom u području ciljeva održivosti. Prosječna bruto mjesečna plaća u 2017. godini iznosila je 11.708 kuna, što je gotovo 23 % više od prosječne bruto plaće u industriji proizvodnje pića u Hrvatskoj. Svi muškarci i žene jednako su plaćeni za isti posao.
Studija o socio-ekonomskome utjecaju tvrtke iz 2016. godine pokazala je da svako radno mjesto u Coca-Coli u Hrvatskoj podržava 18 radnih mjesta u njezinu lancu vrijednosti. Coca-Colin je sustav, izravno ili neizravno, odgovoran za stvaranje 8700 radnih mjesta s punim radnim vremenom, što je oko 0,6 % ukupne radne snage zaposlene u Hrvatskoj. Ukupna dodana vrijednost poslovnoga sustava Coca-Cole prema toj studiji u 2016. godini iznosila je oko 1 milijardu i 800 milijuna kuna ili 0,5 % hrvatskoga BDP-a. Svaka kuna koju ostvari Coca-Cola stvara 7 kuna dodane vrijednosti u hrvatskome gospodarstvu.
Višegodišnji projekt Coca-Colina podrška mladima u prošloj i ovoj godini za više od 1000 mladih koji više nisu u sustavu obrazovanja, ali još nisu zaposleni, omogućio je besplatne dodatne edukacije za stjecanje znanja i vještina koje su tražene na tržištu i s kojima imaju mnogo veće mogućnosti za pronalazak posla. Sljedeće godine broj polaznika bit će još veći jer se planira uključiti 1700 mladih. Povodom 50 godina poslovanja u Hrvatskoj Coca-Cola je mladima u zajednici poklonila i tri suvremeno uređena i tehnološki vrhunski opremljena prostora za učenje i rad na javnim sveučilištima u Dubrovniku, Puli i Osijeku.
Kad je riječ o zaštiti okoliša, tvrtka je posebice usmjerena na očuvanje vodenih resursa. U sklopu projekta Od izvora do mora u suradnji s udrugama i lokalnim zajednicama Coca-Cola organizira akcije čišćenja obala mora, jezera i rijeka od ambalažnoga otpada.
Nakon predstavljanja Izvješća o održivome poslovanju održana je panel-rasprava o važnosti nefinancijskoga izvješćivanja i informiranja dionika o usklađenosti poslovanja pojedine tvrtke s ciljevima održivosti i načelima društveno odgovornoga poslovanja, na kojoj su uz Ružu Tomić Fontanu, sudjelovali i Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa i Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK-u, Mirjana Matešić, ravnateljica HRPSOR-a, dr. sc. Mislav Ante Omazić, izvanredni profesor na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu te Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnoga tjednika Lider.
Sudionici rasprave razgovarali su o tome zašto je važno objavljivati i nefinancijska izvješća, o tome kakva je njihova kvaliteta, tko ih i koliko čita i prati napredak na području održivosti i društveno odgovornoga poslovanja te koliko različiti dionici uzimaju u obzir podatke o društvenoj (ne)odgovornosti tvrtke pri oblikovanju svojega stava o njoj i donošenju odluka o kupnji proizvoda dionica, odobravanju kredita i akvizicijama.
