Trendovi pokazuju da značaj EU kao hrvatskoga trgovinskog partnera iz godine u godinu jača, a posljednjih godina značajan je kanal izvoza robe široke potrošnje kroz međunarodne trgovačke lance.
Luka Burilović glavninu je karijere proveo u privatnom sektoru, stoga smatra da može reći da je dobro upoznat sa svim izazovima s kojima se poduzetnici svakodnevno susreću. Od rada u Njemačkoj, vlastite tvrtke, do vođenja uspješne Sladorane. Mislim da onaj tko nije zarađivao novac na tržištu i tko se nije potvrdio u realnom sektoru, ne bi ni smio obnašati bitne funkcije u gospodarstvu. Zbog svega toga, prihvatio sam se izazova uvezati sve potencijale HGK i učiniti Komoru istinskim servisom i partnerom hrvatskim gospodarstvenicima, rekao nam je g. Burilović.
Koja je misija HGK kad je riječ o FMCG sektoru (proizvođači, distributeri i trgovci robe široke potrošnje)?
To je prije svega zalaganje i rad na olakšanju uvjeta njihove proizvodnje i plasmana. Podupiremo tvrtke da rade proizvode s većom dodatnom vrijednošću jer im to omogućuje lakši put do kupca. Misija nam je i povezivanje članica iz različitih sektora, pa i proizvođača i trgovaca, u cilju ostvarivanja boljih poslovnih rezultata na domaćem i stranom tržištu. Primjerice, u sklopu akcije Kupujmo hrvatsko imamo projekt Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, gdje povezujemo proizvođače, distributere i naručitelje s ciljem što šireg plasmana hrvatskog proizvoda.
Jedna od posljednjih inicijativa bilo je i zalaganje za smanjenje stope PDV-a upravo na prehrambene FMCG proizvode i druge inicijative u sklopu porezne reforme. Značajan je doprinos HGK promociji i olakšanom plasmanu domaćih FMCG proizvoda kroz organizaciju i financiranje zajedničkih nastupa na sajmovima u inozemstvu od kojih posebice treba istaknuti sajmove SIAL u Parizu, ANUGA u Kölnu, ali i sajam PLMA u Amsterdamu, specijaliziran za privatne robne marke upravo robe široke potrošnje.
Zbog određenih nemilih događaja u prošlosti, HGK je stekao nešto lošiju percepciju javnosti. Smatrate li da ste to uspjeli nadići?
Nije bilo lako, ali percepcija je bitno promijenjena. Danas je HGK nezaobilazna adresa za sva gospodarska pitanja u zemlji. Dok smo se u prvome mandatu bavili reorganizacijom, sada je fokus na promjenama koje će utjecati na ukupno hrvatsko gospodarstvo. Uvodimo suvremene alate, s elementima umjetne inteligencije, što će nam omogućiti puno veću efikasnost, i interno i prema članicama. Provodimo ozbiljne projekte poput Digitalne komore i Gospodarske mreže koji će nam omogućiti da u skoro vrijeme postanemo prva potpuno digitalizirana Komora u ovom dijelu Europe te da svoje usluge tvrtkama učinimo dostupnima uz samo par klikova.
Posljednjih ste godina organizirali nekoliko prepoznatljivih nacionalnih kampanja, koliko ste zadovoljni njihovom uspješnošću? Na koju ste posebno ponosni?
Kupujmo hrvatsko najuspješnija je nacionalna akcija na ovim prostorima koja okuplja velik broj proizvođača i jako je dobro prihvaćena kod potrošača. Za nju zna i gotovo svako dijete. Spomenuo sam i Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, a tu su i Ribe Hrvatske – jedi što vrijedi, Vina Croatia – vina Mosaica... i brojni drugi projekti.
Koji je trenutačno najveći fokus HGK kad je riječ o sektoru trgovine? Udruženje trgovine HGK nedavno je odabralo novo vodstvo. Koji je cilj Udruženja s obzirom na to da je trgovina važna djelatnost u hrvatskom gospodarstvu?
Sredinom listopada izabran je novi saziv Vijeća Udruženja trgovine koje čine 41 ugledna trgovačka tvrtka iz cijele Hrvatske. Udruženje i u novom sazivu nastavlja proaktivno raditi s ciljem identificiranja i rješavanja problema u trgovačkoj djelatnosti, sve to u suradnji s resornim ministarstvima, granskim udrugama i sindikatima.
Koliko je potencijala za FMCG sektor u EU fondovima budući da se stalno govori o njihovu nedovoljnom korištenju? Koja je Vaša poruka subjektima iz FMCG sektora?
Ulaganja u dugotrajnu imovinu, uz transfer znanja, primjenu inovativnih rješenja i, općenito, povoljno poslovno okruženje, ključ su razvoja FMCG sektora u Hrvatskoj. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj s obzirom na zadana ograničenja – raspoloživost sredstava potpore, prihvatljivost sektora i korisnika, tek dijelom može odgovoriti na potrebe sektora. Rezultati zaključno s 31. listopada govore o 53,16% odobrenih sredstava i 27,1% isplaćenih sredstava, što na prvi pogled nije loše i svrstava nas na ljestvici nešto ispod prosjeka EU. No, ovdje nije riječ samo o tome koliko je novca potrošeno. Pitanje je odabira mjera i učinaka mjera, uvjeta prihvatljivosti za dodjelu potpora i u konačnici kvalitete projekata koji se kandidiraju za potporu. Stečena iskustva u ovom razdoblju – pozitivna, ali i negativna, trebamo mudro iskoristiti za programiranje u idućem financijskom razdoblju 2021. – 2027.
Koliko komunicirate s hrvatskim kompanijama (proizvođači, distributeri i trgovci) kad je riječ o zaštiti potrošača? Koji su trenutačno najveći izazovi s kojima se susreću i kako im HGK pomaže u rješavanju tih izazova?
Na temelju Nacionalnog programa zaštite potrošača jedan smo od nositelja provedbe zaštite potrošača i na temelju toga kontinuirano informiramo i educiramo svoje članice o nužnosti brige o potrošačima. Potrošač je razlog zbog kojega tvrtke posluju, proizvode, nude usluge... Sudjelujemo i u radnim skupinama prilikom izrade zakonskih rješenja iz područja zaštite potrošača. Nositelj smo izvansudskog rješavanja potrošačkih sporova. U Komori dugi niz godina djeluju Sud časti i Centar za mirenje. Prednost je alternativnog rješavanja potrošačkih sporova u tome što je takav način mnogo fleksibilniji od upućivanja tužbe na sud i što u mnogim slučajevima može bolje udovoljiti potrebama i zahtjevima kako potrošača tako i trgovaca. U usporedbi s redovnim sudstvom, ti su sustavi mnogo jeftiniji, brži i manje formalni, što znači da su pogodno sredstvo potrošačima koji traže pravnu zaštitu.
Imate izvrstan slogan: Vaše pravo na našu uslugu! Je li po Vašem mišljenju to dovoljno prepoznato među domaćim tvrtkama? Je li HGK dovoljno otvoren za sve, bez obzira na to je li riječ o malim ili velikim subjektima na tržištu?
HGK je potpuno otvoren i čini sve da svatko dobije adekvatnu uslugu bez obzira na veličinu tvrtke. Sve više je pozitivnih reakcija jer se trud i promjena uvijek prepoznaju. Uvijek ima prostora za napredak.
HGK ima i inozemna predstavništva te pomaže našim izvoznicima u FMCG sektoru, no u medijima je česta tema nedovoljan izvoz. Postoji li tu uzlazni trend? Imate li neke projekcije vezane za izvoz iz FMCG kompanija u idućem razdoblju?
Domaća proizvodnja robe široke potrošnje u segmentu hrane i pića iznimno je značajan dio hrvatskoga gospodarstva. Proizvodnja u tom segmentu čini 3,9% bruto dodane vrijednosti i sudjeluje u ukupnoj zaposlenosti s 3,6%. Zajedno s poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom radi se o kompleksu koji čini 7,7% BDV-a i 10,1% zaposlenosti.
Velik je potencijal rasta FMCG sektora u Hrvatskoj. Obujam poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje prehrambeno-prerađivačke industrije daleko je ispod razine za namirenje domaćih potreba i potreba turističke potrošnje.
Trendovi pokazuju da značaj EU kao hrvatskoga trgovinskog partnera iz godine u godinu jača, a posljednjih godina značajan je kanal izvoza robe široke potrošnje kroz međunarodne trgovačke lance.
Kretanja vanjskotrgovinske razmjene u 2018. godini upućuju na povećanje negativne bilance kod poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, unatoč rastu izvoza od 5%.
