InStore

Poznato je kako je med hrvatskih pčela i pčelara među najkvalitetnijima, jer je Hrvatska na takvom zemljopisnom položaju da su uvjeti za pčele zbog bogate i raznovrsne paše idealni.

No, od kada je otvorenog tržišta, hrvatski pčelari, proizvođači meda, žale se na nekorektan uvoz, koji snižava cijenu njihova meda i na hrvatsko tržište donosi nekvalitetan i jeftin med, koji se ne može mjeriti s domaćim.

Uvođenjem nacionalne staklenke za med, projekta Hrvatskog pčelarskog saveza, što ga je prepoznalo i financiralo Ministarstvo poljoprivrede, koji je polrenut već prošle godine, donijet će prepoznatljivost hrvatskog, što znači i kvalitetnog, meda, pa će potrošači, kada kupe med u nacionalnoj staklenci, biti sigurni da kupuju hrvatski med.

- Staklenku će moći koristiti svi pčelari koji su upisani u upisnik pri Hrvatskom pčelarskom savezu. Pčelari koji imaju 30 kilograma meda po košnici mogu dobiti i tolike količine staklenki. Sve će biti strogo kontrolirano, hrvatski med u hrvatskim staklenkama – rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić krajem prošle godine na jednom predstavljanju nacionalne staklenke za med.

Kako se boriti protiv nekvalitetnog uvoznog meda? Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, kaže za Glas Slavonije da je trenutno jedini način kako spriječiti dominaciju uvoznog meda edukacija potrošača, jer je domaći med puno kvalitetniji od uvoznog.

- Uvoz meda u Hrvatsku potpuno je nepotreban i za uvoz ne postoje objektivni, nego samo špekulativni razlozi. Naime, hrvatski pčelari proizvode dovoljno meda, i po količini i po sorti, za potrebe hrvatskog tržišta, a uvoznici, to su neki trgovački lanci i neke pčelarske tvrtke, uvoze med zbog vrlo niske nabavne cijene, od oko dva eura za kilogram, a prodaju ga po znatno višim cijenama i vrlo velikim maržama. Izvoz meda je na razini od 400 - 500 tona godišnje po cijeni od oko 4,5 eura/kg i tu postoji prostor za znatno povećanje, ali se moramo osloniti na druge subjekte kao nositelje tog izvoznog posla. Nije moguće zakonskim odredbama spriječiti uvoz meda u našu zemlju, nego je jedini put edukacija potrošača, odnosno kupaca, koje je nužno upoznati s činjenicom da je naš med kvalitetnij od uvoznoga, ali za to je potrebna jaka marketinška akcija i puno više truda i sredstava za promociju domaćeg pčelarstva, kako bi se naši građani okrenuli kupnji domaćeg meda.

U tu svrhu pokrenuta je akcija nacionalne staklenke za med, s ciljem da se napokon med pakira u posebnu ambalažu i da tako postane prepoznatljiv na tržištu kao "hrvatski med" ili "med hrvatskih pčelinjaka", odnosno da se pokrene postupak brendiranja domaćeg meda. Do sada se med pakirao u višenamjensku staklenku, koja je uglavnom namijenjena za zimnicu i slične sadržaje, pa kao visokovrijedna namirnica med nije bio prepoznatljiv na tržištu.

Nadamo se da će staklenka dati željene rezultate i biti prepoznata od domaćih potrošača te promijeniti dosadašnje loše trendove. Za prvih deset mjeseci 2018. uvezeno je rekordnih 1709 tona meda, vjerojatno zato što uvoznici gomilaju zalihe, jer od 1. siječnja ove godine svaki med na tržištu mora biti deklariran s imenom zemlje podrijetla, što do sada nije bio slučaj.

Do tada je vrijedila mogućnost deklariranja meda kao "mješavine meda iz zemalja EU-a i zemalja izvan EU-a", što je dovelo do toga da kupci nisu znali pravo podrijetlo kupljenog meda. Nadamo se da će i novi način deklariranja dati doprinos u potrošnji domaćeg meda u nacionalnoj staklenci. Bilancu godišnje proizvodnje meda, na žalost, nemamo, nego se podaci baziraju na godišnjim procjenama.

- Za prošlu je godinu napravljen pilot-projekt na području Virovitičko-podravske županije na temelju kojeg su prikupljeni podatci o godišnjoj proizvodnji meda za tu županiju, koja je na razini nešto nižoj od 600 tona, što je više od procijenjenih količina. Ove godine taj ćemo projekt proširiti na cijelu državu, tako da ćemo krajem godine prvi put imati relevantne podatke o godišnjoj proizvodnji meda u Hrvatskoj, što će svakako potvrditi da meda u našoj zemlji ima sasvim dovoljno za domaće potrebe, pa i za izvoz, i da za uvoz meda u našu zemlju nema potrebe – kaže Željko Vrbos.

Vinkovački pčelar s iskustvom od 40 godina i dopredsjednik Pčelarske udruge Nektar iz Vinkovaca, Danijel Kunodi, kaže kako pčelari nemaju ništa protiv uvoza meda, ali potrošač mora znati podrijetlo meda koji kupuje i to mora biti istaknuto u deklaraciji.

- Mislim da je manje važno hoće li i koliko meda biti uvezeno, nego je važno da imamo slobodno tržište, ali u deklaraciji mora biti istaknuto iz koje zemlje med potječe, koliki je, primjerice, postotak kineskog, a koliki hrvatskog meda u staklenci. Hrvatska proizvodi dovoljno meda i za svoje potrebe i za izvoz i naš med je sigurno među najkvalitetnijima u svijetu. No do sada deklaracije nisu bile korektne i potrošaču nisu davale podatke kako bi on mogao odlučiti koji će med kupiti. Potrošači su, zapravo, bili varani i takve su prijevare naruživale ljepotu tržišta. Mi nismo protiv uvoza, ali smo za uvođenje reda i zaštitu od nelojalne konkurencije, a propisi koji su stupili 1. siječnja, nadam se, donijet će boljitak nama pčelarima – kaže Kunodi.

Prema podatcima Hrvatskog pčelarskog saveza, najviše meda uvezeno je iz Španjolske, 730 tona, u vrijednosti od 1,7 milijuna dolara, iz Kine 526 tona, vrijednih gotovo 900 tisuća, a iz Poljske 372 tone, za nešto više od milijun američkih dolara. Zanimljivo je da je 2007. Hrvatska uvezla samo dvije tone, a sljedećih je godina, do 2012., uvoz rastao pomalo, od kada godišnje raste dvostruko i trostruko do 2016., kada su uvezene 1582 tone meda. Hrvatska je najviše meda, čak 1269 tona, izvezla 2008., a taj broj opada godišnje za stotinjak tona do 2013., kada su izvezene samo 162 tone.

Blago počinje rasti 2014., na 196 tona, 2015. na 400, a 2016. na 506 tona. Dodaju da se proizvodnja meda i u prošloj i u pretprošloj godini kreće na razini od oko 8500 tona te da je, prema procjenama i anketama Hrvatskog pčelarskog saveza, prosječna potrošnja meda po stanovniku 2 kg, što govori o potrošnji od oko 9000 tona, uz činjenicu da se znatne količine meda potroše i u turističkoj ponudi.

Osim toga, dio pčelara ima određene zalihe meda te čeka mogućnost povoljnijeg plasmana na tržište. Prednost je što pravilno uskladišten med ne gubi svoja svojstva te se može čuvati duže razdoblje. Jedna od mogućnosti je i ponuda meda preko kratkih lanaca opskrbe, odnosno na kućnom pragu izravno potrošačima.

(Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije)

Rekordni uvoz meda u 2018.