Transport jaja zahtijeva neprekidan hladni lanac kako bi se očuvala svježina i kvaliteta proizvoda. Jaja se voze direktno s naših farmi te nemamo centralno skladište za daljnju distribuciju. Na taj način naši kupci dobivaju maksimalno svježa jaja.
Nina Anić Lukić svoj je poslovni put započela u Tvornici ulja Čepin, članici Žito grupe. Ondje je provela 10 godina, a nakon toga, tražeći nove izazove, pronašla se u prodaji svježih jaja. Njezina trenutačna poslovna pozicija je dinamična i zahtjevna jer se na njihovim farmama dnevno proizvede otprilike 470.000 jaja. Potreban je svakodnevni kontakt s tržištem, osluškivanje zahtjeva kupaca te koordiniranje proizvodnih i prodajnih aktivnosti na više lokacija. S obzirom na veliki kapacitet proizvodnje te kratak rok trajanja samog proizvoda, nužna je konstantna uključenost u sve prodajne procese kako bi se aktivno odgovorilo na sve potrebe tržišta, rekla nam je Nina.
Kakvo je tržište jaja u Hrvatskoj?
Tržište jaja u Hrvatskoj je samodostatno, no ipak je konstantno prisutan uvoz. Pokrivenost uvoza izvozom vrijednosno je bila na razini 30% protekle godine.
Kolike količine na tržištu jaja zauzima brand Svježa jaja? Prodaje li Žito grupa svoja jaja i pod nekim drugim brandom?
S obzirom na rast lojalnosti trgovačkim markama, ponosni smo što uspijevamo održati stabilnu prodaju vlastitog branda Svježa jaja. Novim ulaganjima u modernizaciju i proširenje proizvodnih kapaciteta Žito grupa je dodatno učvrstila svoj položaj na tržištu kao najveći proizvođač jaja s godišnjom proizvodnjom od 140 milijuna jaja.
Izvozite li ili možda čak uvozite jaja?
S obzirom na volumen proizvodnje, nemamo potreba za uvozom. Zbog visokih standarda kvalitete i zdravstvene ispravnosti, u našu sortirnicu nije ušlo niti jedno jaje koje nije iz vlastite proizvodnje. Pouzdajemo se u vlastite kapacitete i snage te trenutačno nema potrebe za uvozom. Krenuli smo s izvozom u zemlje iz susjedstva s tendencijom otvaranja dodatnih stranih tržišta.
Koje su specifičnosti u poslu s jajima s obzirom na rok trajanja samoga proizvoda te osjetljivost pri transportu? Kako je riješena logistika? Postoji li neko centralno skladište odakle se jaja razvoze u trgovine?
Transport jaja zahtijeva neprekidan hladni lanac kako bi se očuvala svježina i kvaliteta proizvoda. Jaja se voze direktno s naših farmi te nemamo centralno skladište za daljnju distribuciju. Na taj način naši kupci dobivaju maksimalno svježa jaja.
Nose li i li vaša jaja oznaku Jaja hrvatskih farmi? Postoje li još neke udruge ili organizacije u kojima djelujete ili s kojima surađujete?
Koke nesilice hrane se visokokvalitetnom hranom iz vlastite proizvodnje te je, poput ostalih djelatnosti Žito grupe, i proizvodnja Svježih jaja karakterizirana potpunim procesom sljedivosti. Članice i djelatnosti Žito grupe, njih 29 ukupno, u koje ulaze i prehrambeni proizvodi Premijer šećer, DOBRO trajni mesni proizvodi, Tena ulje i Tena šećer, međusobno su koordinirane i slijedno obavljaju aktivnosti na putu od sirovine do krajnjeg potrošača. Svježa jaja, zahvaljujući kontroliranom podrijetlu, nose oznaku Jaja hrvatskih farmi koju dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna agencija. Žito grupa upravo takvim procesom proizvodnje za sve svoje prehrambene proizvode osigurava oznake Meso hrvatskih farmi, Brašno hrvatskih polja i Mlijeko hrvatskih farmi.
Koja je razlika među jajima kad je riječ o kategorizaciji?
S obzirom na kakvoću, jaja se klasiraju na jaja A klase – svježa jaja te jaja B klase – namijenjena prehrambenoj industriji. Prilikom stavljanja u promet, jaja A klase razvrstavaju se prema težini u 4 razreda i označavaju sa XL, L, M i S. Te se oznake nalaze na kutijama u koja se jaja pakiraju, dok se na samim jajima nalaze oznake koje predstavljaju način proizvodnje, državu porijekla i broj proizvođača.
Kakve sve vrsta jaja danas postoje?
S obzirom na način uzgoja peradi, razlikujemo jaja iz ekološkog uzgoja, slobodnog uzgoja, štalskog (podnog) uzgoja te jaja iz obogaćenih kaveza. Sva navedena su jaja A klase, koja možete pronaći na policama trgovina. Jaja B klase su ona za preradu, jaja koja ne ispunjavaju značajke kakvoće A klase po izgledu, kvaliteti ljuske ili sadržaja jaja te se koriste u prehrambenoj industriji za proizvodnju proizvoda od jaja. Kokošja jaja, uz to, razlikujemo prema namjeni za konzum ili za rasplod.
Po čemu su posebna jaja Žito grupe?
Na vlastitim poljima uzgajamo žitarice i uljarice koje potom prerađujemo u Tvornici stočne hrane Vitalka i vlastitim transportom dovozimo do naših farmi koka nesilica. Jaja se za tržište pripremaju u pakirnom centru za jaja, gdje se sortiraju i pakiraju prema zahtjevima kupca. Taj proces sljedivosti članica Žito grupe nešto je čime se izuzetno ponosimo i kojim jamčimo da su svi naši proizvodi 100% slavonski i kontrolirani. Sustav upravljanja zdravstvenom sigurnošću hrane u Pakirnom centru za jaja uključuje normu IFS FOOD STANDARD VER 6.1, čime se dodatno potvrđuje kvaliteta proizvoda. Vodeći se svjetskim trendovima u proizvodnji jaja, Žito se u sve većoj mjeri okreće podnom uzgoju. Vrsta je to uzgoja u kojoj se koke nesilice slobodno kreću unutar peradarnika. Takav uzgoj omogućuje im prirodnije ponašanje uz zaštitu od vanjskih predatora i vremenskih neprilika.
Kako u Žitu pratite kvalitetu jaja?
Tijekom godina sudjelovali smo u znanstvenim ispitivanjima koja su pratila kvalitetu ljuske i sadržaja jaja tijekom proizvodnje – obavljamo kvartalne analize organoleptičkih svojstava jaja, mikrobiološke analize i analize na rezidue pesticida i antibiotika i sve to daje nam garanciju za siguran proizvod. Na dnevnoj se bazi prilikom skupljanja odvajaju prljava jaja, jaja s napuklinama ili jaja lošije kvalitete ljuske. Time osiguravamo samo najkvalitetnija jaja za krajnjeg potrošača.
Što se događa s razbijenim jajima, a što s onima kojima je istekao rok trajanja?
Zakonski je reguliran rok trajanja jaja na 28 dana od dana nesenja. Nakon toga ona gube svojstva A klase i prelaze u B klasu, jaja su to koja ne ispunjavaju značajke kakvoće predviđene za A klasu, uključujući rok trajanja te idu na daljnju preradu. Razbijena se jaja bacaju kao nusproizvod životinjskog podrijetla III. kategorije u posebne kontejnere koje jednom tjedno odvozi ovlašteno poduzeće za zbrinjavanje otpada.
Treba li svako jaje biti označeno? Koja institucija odobrava odlazak jaja na tržište?
Svako jaje na tržištu mora biti označeno šifrom proizvođača, a tumačenje te šifre nalazi se s unutarnje strane pakiranja. Farma dobiva svoj identifikacijski broj nakon registracije u Ministarstvu poljoprivrede i pod stalnom je kontrolom Uprave za veterinarstvo. Nadležno tijelo, u našem slučaju Ministarstvo poljoprivrede, odobrava subjekte u poslovanju s hranom – pakirne centre za klasiranje po kakvoći i težini (i označavanje jaja), te za njihovu prodaju. Svaki korak, počevši od proizvođača do pakirnog centra za jaja, pod učestalim je nadzorom nadležnih tijela Ministarstva poljoprivrede.
Kakva je vaša komunikacija s trgovcima? Imate li neku poruku za njih?
Dugogodišnje iskustvo poslovanja Žito grupe s trgovcima ostvareno je otvorenom i dvosmjernom komunikacijom. Tako se danas naši proizvodi nalaze na policama svih trgovačkih lanaca, a prepoznatljivi su po brandovima duge tradicije kao što su Svježa jaja, Tena ulje, Premijer šećer, Tena brašno te najnoviji brand trajnih mesnih proizvoda, DOBRO. Uspješno pratimo globalne trendove u prehrambenoj industriji i intenzivno radimo na dobivanju vrhunskog proizvoda koji je pogodan za svakog potrošača. Žito grupa pouzdan je i kvalitetan dobavljač, a to svakodnevno potvrđujemo proizvodnjom prehrambenih proizvoda koji su dodane vrijednosti, 100% slavonski te pronalaze mjesto u svakom kućanstvu u Hrvatskoj.
