DR OETKER STUDENI
KERMAN

Vrijeme velikih očekivanja

trendovi

Analize

10.09.2019

Potrošači sve više brinu o etičnosti, održivosti, ekološkim elementima i utjecaju na okoliš prilikom donošenja odluke gdje obaviti kupovinu.

Na ulasku u novo desetljeće trgovci se suočavaju s intenziviranjem postojećih izazova i pojavom novih. Na prvom je mjestu kontinuirani fokus na održivost. Interes za održivost i utjecaj ponašanja potrošača na okoliš jedni su od važnijih trendova u maloprodaji robe svakodnevne potrošnje. Naime, potrošači sve više brinu o etičnosti, održivosti, ekološkim elementima i utjecaju na okoliš prilikom donošenja odluke gdje obaviti kupovinu.

Reputacija i imidž maloprodavača, evidentan kroz tehnološka rješenja koja osiguravaju energetsku efikasnost, sigurnost i kvalitetu hrane, sve više postaju nositelji konkurentske prednosti. Ovo je vidljivo, primjerice, u UK gdje supermarketi pažljivo prate aktivnosti u opskrbnom lancu, u Njemačkoj gdje je regionalni supermarket Bünting osvojio značajnu pozornost javnosti i potrošača upravo zbog svog smanjenja emisije CO2 (zahvaljujući optimizaciji transportnih ruta svojih vozila). Zahvaljujući povezivanju uređaja putem interneta, koristeći najčešće mobilnu aplikaciju za nadzor ili upravljanje, maloprodavačima je omogućeno povezivanje sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC), centraliziranje njihovog upravljanja u smislu točnih i pravodobnih podataka o potrošnji energije. To im omogućava upravljanje opremom i optimalno korištenje temperature i rasvjete u poslovnim objektima. Zatim, rastuća je potreba za transparentnošću u osiguranju hrane.

Raznolikost zdravih, svježih prehrambenih proizvoda sve je dostupnija budući da prilagodbom svojih poslovnih objekata trgovci izlaze u susret potrošačkim zahtjevima. U supermarketima je moguće naći ponude svježe pripremljene hrane uz povoljne cijene. U cilju konzistentne isporuke, održavanja visoke sigurnosne razine kvalitete hrane (primjerice, svježe pripremljena salata u prodavaonicama) i kontrole manjkova maloprodavači se, uz ostale sudionike hladnog lanca „od farme do stola“, oslanjaju na veliki broj raspoloživih informacija.

Na prethodno navedeno nadovezuje se sve veći broj zahtjeva koji se postavlja pred pakiranje te ono poprima ulogu dinamičnog elementa u opskrbnom lancu.

Potrošači preferiraju pakiranje koje djeluje bolje na njihovo zdravlje i na njihovo okruženje. Uz zdrave sastojke prehrambenih proizvoda rastući su zahtjevi za „zdravim pakiranjem“ koje će održati kvalitetu, svježinu, nutritivne vrijednosti hrane, a istovremeno ne naštetiti okolišu.

Međutim, nije nimalo jednostavno redizajnirati pakiranje kako bi se ono u potpunosti moglo reciklirati i osigurati visoku kvalitetu zapakirane hrane. Stoga je u kreiranju inovativnih rješenja za ove ekološke izazove nužna suradnja između trgovaca i proizvođača.

Na velikom dijelu tržišta nalazimo primjere inovacija u strukturi maloprodajnih objekata, od lociranja café-barova i restorana u sklopu maloprodajnih objekata, do „prodavaonica u pokretu“ koje se otvaraju na različitim lokacijama kako bi osigurale svakodnevno svježu hranu potrošačima. Cilj je omogućiti zdravu prehranu onima kojima svježa, kvalitetna hrana nije nadohvat ruke. Velik broj neprofitnih organizacija uključio se u takve inicijative kako bi omogućio dostupnost zdrave hrane u područja u kojima nedostaje ponuda prodavaonica zdrave hrane.

Maloprodavači igraju aktivnu ulogu u podržavanju zdravog života kod potrošača čiji je životni vijek sve dulji, oni se nastoje hraniti i živjeti zdravo, a čak 85% njih aktivno pokušava unaprijediti svoje prehrambene navike. Stoga, ne samo specijalizirane prodavaonice kao što su SportVision, Top sport, Intersport i sl., svojim asortimanom podupiru promjene u životnim navikama, nego su tu i tradicionalni supermarketi sa sve većom ponudom prirodnih i organskih marki proizvoda.

Prema posljednjim podatcima, tradicionalne prodavaonice vodeći su kanal prodaje prirodnih proizvoda i ostvaruju oko 44% prodaje prirodne i organske hrane, dok su istovremeno specijalizirani maloprodavači ostvarili oko 39%. Razlog ovom trendu je sniženje cijena prirodnim i organskim proizvodima budući da je sve više dobavljača i da se maloprodavači natječu za privlačenje kupaca.

Zahtjevi potrošača među pojedinim segmentima rastu, npr. milenijci koji predstavljaju 52% svih kupaca organskih proizvoda imaju visoka očekivanja od maloprodaje. Primjerice, oni ne samo da zahtijevaju zdravu, organsku hranu nego u potpunosti žele biti upoznati s porijeklom prehrambenih proizvoda na policama prodavaonica gdje kupuju.

Očekuju od poduzeća da ono bude društveno i ekološki odgovorno u ponudi održivih proizvoda. Istodobno, očekuju niže cijene i prihvatljive uvjete plaćanja. U velikoj su mjeri prihvatili neometanost i pogodnosti kupovine putem interneta. Sve ovo postavlja trgovce u vrlo zahtjevnu poziciju da bez dodatnog podizanja cijena pokušaju ispuniti ta očekivanja.

Proizvođači su shvatili intenzitet širenja ovog trenda brige o kvaliteti namirnica koje se konzumiraju pa ugrađuju sve više prirodnih sastojaka u svoje proizvode umjesto umjetnih. Primjerice, velik broj proizvođača piletine postupno izbacuje hormone i antibiotike iz svoje proizvodnje.

Ne smije se zaboraviti i segment tzv. Baby boomers, koji posjeduju značajnu kupovnu moć i predstavljaju važan segment potrošača. Oni se razlikuju od potrošača starije generacije, kasnije odlaze u mirovinu, većina ima status samca, u velikoj su mjeri upoznati sa suvremenom tehnologijom. Vode više računa o zdravlju i cijene usluge u prodavaonici, više su otvoreni za nove proizvode i iskustva, posebice one koji su namijenjeni njihovoj dobi. Stoga ih dobavljači i trgovci moraju podržavati u njihovoj namjeri da izgledaju i osjećaju se bolje.

Oslanjanje isključivo na prodaju organske hrane nije dovoljno za postizanje uspjeha u poslovanju. Kupci danas žele mnogo više od autentične organske hrane (kako obično ističu oglašivačke poruke maloprodavača). S druge strane, tu su i usluge koje prate i podržavaju različitost proizvoda. Maloprodavači moraju postići jedinstvenost i originalnost vlastitih prodajnih lokacija uz kontinuirano komuniciranje s ciljnim tržištem.

Literatura:
McKiernan, E. (2017) Supermarket Trends: Technology, food safety and sustainability are top of mind, dostupno na: https://www.chainstoreage.com/operations/supermarket-trends-technology-food-safety-and-sustainability-are-top-mind/ (13.06.2019.)
KPMG (2019) Retail Trends 2019. Global Consumer & retail, KPMG International Cooperative, dostupno na: https://assets.kpmg/content/dam/kpmg/xx/pdf/2019/02/global-retail-trends-2019-web.pdf (13.06.2019.)
Kwok, S. (2018) Top 5 retail trends in 2018, dostupno na: https://www.marketing-interactive.com/top-5-retail-trends-in-2019/) (13.06.2019.)