U 2020. na rang-listu je došlo kritičko razmišljanje te kreativnost, a značajnije je postalo upravljanje ljudima. Bitna postaju kompleksnija znanja, vještine i talenti, što znači da je čovjek i dalje preduvjet svakog poslovnog uspjeha.
U vremenima u kojima sve češće pričamo o algoritmima i umjetnoj inteligenciji (AI), a u kontekstu postizanja maksimalnog učinka u poslovanju, zaboravljamo na činjenicu da i algoritme i umjetnu inteligenciju pametnima čine upravo ljudi – i da bez pravih ljudi na pravim mjestima čak niti najnovije tendencije u postizanju efikasnosti neće proizvesti dovoljno dobre rezultate.
U proteklih nekoliko godina naše se tržište rada drastično promijenilo i više no ikad nastojimo zadržati i motivirati dobrog zaposlenika, istovremeno se nadajući da će mnogi alati i sustavi koji su nam danas dostupni amortizirati problem nedostatka radne snage, koji je toliko aktualan u Hrvatskoj posljednjih godina.
Da, unapređenja i automatizacije su nužne, ali hoće li uistinu nadomjestiti ono što gubimo smanjenjem broja potencijalnih zaposlenika na našem tržištu rada?
Vjerojatno ne, dodatna automatizacija neće nadomjestiti krizu nedostatka kompetencija koja nastaje odljevom mozgova. Posebice ako uzmemo u obzir da upravo sva unapređenja koja provodimo zahtijevaju nova znanja i kompetencije, koja zaposlenik mora imati za obavljanje pojedinih poslova.
Već spomenute promjene rezultiraju problematikom neodgovarajućih ili nedovoljno brzo implementiranih poslovnih vještina, što danas predstavlja veći izazov nego veličina timova kojima upravljamo. Jer iako svi unapređujemo i automatiziramo procese – što s jedne strane smanjuje potrebu za poslovima niže složenosti – istovremeno su nam potrebni potpuno novi odjeli koji se bave poboljšanjima u unapređenju zadovoljstva naših kupaca i potrošača.
Zaposlenicima koji rade na takvim radnim mjestima potrebne su nove, potpuno drukčije vještine i oni od nas koji uspiju naći takve zaposlenike ili razviti upravo takve vještine kod svojih zaposlenika, bit će u prednosti pred konkurencijom.
Prema istraživanju koje je ove godine proveo World Economic Forum, tehnologije i novi procesi neće tako brzo zamijeniti radnika, ali će nas prisiliti da vrlo brzo promijenimo način na koji biramo ljude ili način na koji razvijamo ta nova potrebna znanja. Naime, prema navedenom istraživanju, jasno je vidljivo da se set potrebnih top-kompetencija za rad značajno promijenio od 2015. godine do danas. U 2015. godini u top 5 kompetencija bilo je i pregovaranje i koordiniranje drugih u procesu rada, dok ih u prognozama za top 5 kompetencija u 2020. godini uopće više nema. U 2020. na rang-listu je došlo kritičko razmišljanje te kreativnost, a značajnije je postalo upravljanje ljudima. Dakle, bitna postaju kompleksnija znanja, vještine i talenti, što znači da je čovjek i dalje preduvjet svakog poslovnog uspjeha.
Sigurno je da je nužno implementirati svaku moguću automatizaciju i unapređenje, ali nikako ne smijemo zanemariti činjenicu da su naši zaposlenici i dalje ključna karika u postizanju rezultata koje želimo ostvariti. I dok nam projekcije za bližu budućnost sugeriraju da u fokus stavimo razvoj tehnologije i automatizaciju, jednako tako moramo se fokusirati na zaposlenike te razvijanje njihovih znanja i kompetencija.
