Proizvođači, prerađivači i distributeri kave, Franck, Nestlé Adriatic, Atlantic grupa, Arabesca, Anamarija Company i Franja, okupljeni u koordinaciju pri HUP-u nadali su se kako će u četvrtom krugu porezne reforme “pasti” posebne trošarine na kavu koje tu “svakidašnju nam potrebu” tretiraju kao luksuzni proizvod.
– S obzirom da se prijedlog izmjena Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića dobrim dijelom temelji na argumentaciji vezanoj uz destimuliranje potrošnje prehrambenih artikala koji imaju negativan utjecaj na zdravlje, mišljenja smo da bi država postupila principijelno kad bi vođena brigom za zdravlje nacije poticala konzumaciju prehrambenih artikala koji imaju pozitivan učinak na zdravlje. Najbolja prilika za demonstraciju tog stava bilo bi ukidanje posebnog poreza na kavu – pisali su iz Koordinacije Ministarstvu financija. No bez uspjeha. Industrija kave od početka godine i po novom zakonu plaća poseban porez u iznosu do 6-20 kn/kg, a ni pri snižavanju stope PDV-a na hranu u 2018. nije im se izašlo u susret, kako bi taj “luksuz” bio jeftiniji u maloprodaji.
Ostatak prošlih vremena Josip Budimir, savjetnik uprave Francka i predsjednik Koordinacije, kaže kako se posebnim porezom na kavu destimulira konzumacija te da je taj porez recidiv vremena kad se taj prehrambeni proizvod smatrao luksuznim proizvodom. Danas čak 93% osoba iznad 15 godina starosti u Hrvatskoj konzumira kavu pa se ona sigurno ne može smatrati luksuzom, tvrde u Koordinaciji. Nepovoljan porezni tretman kave pritom najviše pogađa potrošače slabijeg imovinskog stanja pa je u razdoblju od samo jedne godine (2017.–2018.) potrošnja kave i proizvoda od kave na razini RH pala za 7 milijuna kuna. Irena Kurtanjek, voditeljica korporativnih poslova Nestlé Adriatica, tvrdi kako, uz Hrvatsku, poseban porez na kavu ima još samo pet zemalja EU - Njemačka, Danska, Belgija, Grčka i Latvija.
– Ovu vrstu poreza nema nijedna država članica EU-a u našem okruženju, a kako te države primjenjuju i nižu stopu PDV-a na kavu (oko 9%), ukupno porezno opterećenje kave u Hrvatskoj je veće i do 30% u odnosu na susjedne zemlje. To potiče prekograničnu kupnju čime je državni proračun uskraćen ne samo za posebni porez, nego i za prihod od poreza na dodanu vrijednost – istaknula je Kurtanjek. Budimir dodaje kako je prihod države od posebnog poreza na kavu zanemariv. U 2018. iznosio je 123 milijuna kuna, što čini samo 0,78% ukupnih prihoda od trošarina i posebnih poreza. – Budući da je ubiranje ovog poreza vezano uz razmjerno visoke troškove administriranja i kontrole – i neto porezni efekt je znatno manji, dok primjeri Slovenije i Rumunjske, zemalja koje su ukinule ovaj porez, potvrđuju kako je njegovo ukidanje rezultiralo povećanjem potrošnje, a time i veći priljev u državni proračun temeljem preostalih poreznih davanja. – Svako povećanje poreza bi utjecalo na rast cijena u maloprodaji i ugostiteljstvu te posljedično i smanjenu ukupnu konzumaciju kao i rast sivog tržišta zbog nabave robe niže kvalitete u susjednim državama – napominje i Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a te dodaje kako treba znati i da je u Sloveniji PDV na kavu 9,5, u Rumunjskoj 9%.
Mala korist za proračun Na upit Večernjeg lista zašto se kava u nas i dalje smatra luksuznom robom, iz Carinske uprave Ministarstva financija odgovaraju kako se ona posebnim porezom oporezuje još od 1993. godine, a trenutačno prema Zakonu o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića. – Radi se o porezu koji je jednostavan za ubiranje, nisu zabilježena administrativna opterećenja niti povećanje prekogranične potrošnje, stoga se ne razmišlja o ukidanju – ističu. Potvrđuju kako se od posebnog poreza na kavu u 2018. uprihodovalo 123 milijuna kuna, a u razdoblju od siječnja do studenoga 2019. 115,63 milijuna kuna. Istraživanje Francka i agencije Hendal 2019. pokazalo je da gotovo 85% građana pije kavu barem jednom dnevno.
(Izvor: vecernji.hr)
