Danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju robne razmjene u prvih jedanaest mjeseci prošle godine upućuju na pozitivne trendove u kretanju robnog deficita.
Naime, nakon jedanaest mjeseci i ostvarenih kretanja vrijednosti izvoza i uvoza, taj je deficit na godišnjoj razini povećan samo 3,7%, znatno manje nego u 2018. godini kada je njegov rast na godišnjoj razini iznosio 16,3% i znatno manje nego u prvom dijelu prošle godine kada je deficit povećan oko 10%.
Takvo kretanje u većoj je mjeri određeno usporavanjem rasta vrijednosti uvoza, ali i povećanjem dinamike rasta izvoza u odnosu na prethodnu godinu. Rast vrijednosti uvoza na godišnjoj je razini nakon jedanaest mjeseci iznosio 4,9%, dok je u 2018. godini uvoz povećan za 7,9%, a najveći je utjecaj na takvo usporavanje imao smanjeni uvoz proizvoda djelatnosti rudarstva i vađenja.
Točnije, zbog smanjene prerade sirove nafte i pada njezine prosječne cijene na globalnom tržištu od približno 12% na godišnjoj razini, te smanjenja globalne cijene plina od približno 25%, uvoz proizvoda rudarstva i vađenja smanjen je na godišnjoj razini za 25,5% ili za čak 3,1 milijardu kuna. S druge strane, da bi se nadoknadila smanjena prerada, znatno je povećan uvoz naftnih derivata, tako da je vrijednost njihova uvoza na godišnjoj razini, unatoč padu cijene, bila 30,7% ili dvije milijarde kuna veća. Kao rezultat nastavka oporavka domaće potražnje i izvoza, znatnije je povećan i uvoz niza drugih proizvoda, pri čemu su se uz naftne derivate najviše izdvajali proizvodi prehrambene industrije, motorna vozila te farmaceutski proizvodi.
Stopa rasta robnog izvoza od 5,7% istodobno je bila 2,5 postotnih bodova veća nego u 2018., na što je najviše utjecao izvoz farmaceutskih proizvoda, motornih vozila i njihovih dijelova te izvoz ostalih prijevoznih sredstava, u najvećoj mjeri brodova. Godišnje stope rasta tih triju djelatnosti iznosile su blizu ili nešto više od 30%, dok se u jedanaest mjeseci 2018. godine kod farmaceutskih proizvoda bilježio snažan pad vrijednosti izvoza, kod ostalih prijevoznih sredstava stagnacija, a kod motornih vozila i dijelova nešto niža stopa rasta.
Vrijednost izvoza je povećana i kod niza drugih djelatnosti, a izraženiji pad vrijednosti izvoza zabilježen je samo kod izvoza naftnih derivata te kod tzv. Ostale prerađivačke industrije. Na izvoz naftnih derivata utjecao je i spomenuti pad proizvodnje i pad globalnih cijena, a kod Ostale prerađivačke industrije, koja obuhvaća proizvodnju niza proizvoda pretežno za osobnu upotrebu te zaštitne sigurnosne opreme, znatno je smanjen i uvoz, pa se može pretpostaviti da se u većoj mjeri radilo ili trgovini ili o doradi takvih proizvoda.
Prema prvim podacima za cijelu prošlu godinu, stope rasta izvoza i uvoza nisu bitnije odstupale od stopa za jedanaest mjeseci, tako da će većina navedenih zaključaka vrijediti i za cijelu godinu.
