U razdoblju od veljače 2017. do siječnja 2018. godine ukupna prodaja piva, prema sva tri prodajna parametra – po vrijednosti za 1%, po količini za 1,1%, a najviše po broju komada za 3,8% – porasla je u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Kada bi se radila službena lista omiljenih napitaka na svijetu, ona bi izgledala ovako: voda, čaj i pivo. Iako bi u nekim društvima i kulturama redoslijed bio sljedeći: pivo, voda, pivo – jer pivo i sve u vezi s njim duboko je ukorijenjeno u tradiciji mnogih naroda.
Piće koje se najčešće proizvodi od kvasca, hmelja, ječma i vode i sadrži uglavnom mali postotak alkohola (od 2% do 6%) jedno je od najstarijih (koristili su ga još u drevnom Egiptu), ali i najpopularnijih pića na svijetu. Vojska obožavatelja, umjerenih i neumjerenih, na svim meridijanima danas dijeli, mogli bismo reći, specifičnu pivsku supkulturu. Ljudi uživaju kako u njegovu gorkom okusu, tako i u opuštanju i društvenoj interakciji – jer sve vezano za pivo pretvara se u zabavu, ritual i euforiju…
S tim u vezi zanimljiva je kultura pubova u Engleskoj i Irskoj, širom svijeta sve je veći broj festivala piva, od kojih je najpoznatiji njemački Oktoberfest u Münchenu, koji svake godine posjeti čak šest milijuna ljudi. Belgija je, recimo, zemlja s najvećim brojem brandova piva, a Češka dugo drži prvo mjesto u svijetu po konzumiranju piva – svaki Čeh godišnje u prosjeku popije čak 150 litara tog pića.
I sve u vezi s pivom dobiva sve veće dimenzije – od velikih krigli, preko velikih bačava, velikih okupljanja i brzine kojom se ispija… do toga da danas u svijetu postoji više od 400 vrsta piva – napravljenih od raznih žitarica, s dodatkom najrazličitijih okusa, u raznim varijacijama boja u spektru od bijelog do crnog, s velikim postotkom alkohola ili pak bez njega.
Tu su i tisuće proizvođača, što malih pivarskih manufaktura, što velikih regionalnih pivovara i globalnih korporacija, a svi imaju jedan cilj: napraviti nove vrste što kvalitetnijeg piva – pivo za sve.
Pivo se po popularnosti i u Srbiji uklapa u svjetski statistički trend: jedno je od omiljenih alkoholnih pića, pratilac raznih obiteljskih i društvenih svečanosti i manifestacija, pa je svake godine i kod nas sve više proizvođača i sve više pivarskih brandova.
Zato je važno vidjeti kakva je prodaja piva u Srbiji iz godine u godinu – a upravo o tome govore podaci o prodaji robe široke potrošnje agencije Nielsen.
Prodaja po regijama
Na osnovi istraživanja kojim je obuhvaćeno razdoblje od veljače 2017. do siječnja 2018. godine, uočljivo je da je ukupna prodaja piva prema sva tri prodajna parametra – po vrijednosti za 1%, po količini za 1,1%, a najviše po broju komada za 3,8% – porasla u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ipak, i pored ukupnog pozitivnog trenda, u nekim regijama Srbije bilježi se pad prodaje piva: u Beogradu je opala po sva tri prodajna kriterija – vrijednosno za 6,8%, količinski za 6,6% i komadno za 3,3%, dok je pak u jugoistočnoj Srbiji vrijednosna prodaja povećana za 10,6%, količinska za 10,5%, a komadna za čak 12,9%.
Ako promatramo trend vrijednosne prodaje piva prema regijama, ona je prilično postotno ujednačena u sve četiri regije Srbije: Beograd, jugoistočna Srbija, centralno-zapadna Srbija i Vojvodina. Ipak, najviše piva po vrijednosti od veljače 2017. do siječnja 2018. prodano je u Vojvodini – 25,6%, a najmanje u Beogradu – 22,2%.
Što se pak količinske prodaje tiče, prema tom parametru prednjači prodaja piva u jugoistočnoj Srbiji (28,2%), dok je najniža u Beogradu (20,4%). Slična je situacija i u vezi s brojem prodanih piva po komadu – najviše ih je prodano u jugoistočnoj Srbiji (29,2%), a najmanje u Beogradu (19,8%).
Kanali prodaje
Još jedna zanimljivost vezana za promjene u odnosu na analizirano razdoblje prošle godine tiče se pojedinih kanala prodaje koji su uključeni u analizu – hipermarketi i supermarketi, velike trgovine, male prodavaonice i kiosci – prodaja piva manja je i u malim trgovinama, a još manja u kioscima, i to po sva tri promatrana kriterija (vrijednosna -7,1%, količinska -7,4%, komadna -3,2%).
Ako promatramo kanale preko kojih ovaj proizvod stiže do ispitanika, a to su hipermarketi i supermarketi, velike trgovine, male trgovine i kiosci, najviše piva prodano je u malim trgovinama – po vrijednosti 46,5%, po količini 48,2%, te po broju komada 50,3%. Na drugom su mjestu velike trgovine (29,7%, 30,9% i 30,6%), objekti hiper/super marketa su na trećemu mjestu po udjelu u ukupnoj količini prodanog piva (16,0%, 15,1% i 13,7%), dok je najmanje piva prodano u kioscima (6,3%, 4,9% i 4,5%).
Najveći proizvođači
Kad govorimo o najvećim proizvođačima piva, na srpskom su tržištu najzastupljeniji sljedeći proizvođači (po abecednom redu): Beogradska pivara, Carlsberg, Heineken, Molson Coors, Valjevska pivara. Tih pet proizvođača na srpskom tržištu zauzima 96,6% vrijednosnog i 96,9% količinskog udjela u ukupnoj prodaji piva.
Podjela po segmentima
Za analizu prodaje piva vrlo je važna podjela ovih proizvoda po segmentima na: alkoholna piva i bezalkoholna piva. U vezi s tim, u promatranom razdoblju u Srbiji alkoholna piva po vrijednosnoj prodaji sudjeluju s 99% u ukupnoj prodaji, dok je njihov količinski udio 99,3%. Na bezalkoholna piva otpada tek 1% vrijednosne i 0,7% količinske prodaje te kategorije proizvoda.
Tip pakiranja
U analizu prodaje piva uvrštena je i podjela prema tipu pakiranja, a ona obuhvaća: boce, limenke, bačve i staklo. Najveći vrijednosni (71,6%) i količinski (78,9%) udio u prodaji na srpskom tržištu ima pivo u bocama, a potom pivo u limenkama s 28,3% po vrijednosti i 21,0% po količini.
Ambalaža
Još jedna važna karakteristika ambalaže utječe na prodaju piva, a to je materijal od kojeg je napravljena. U vezi s tim, u analizu je uključena podjela po materijalu pakiranja na: staklo, limenke i plastiku. Najviše je prodano piva u staklenoj ambalaži, i to po vrijednosti 57,2% i po količini 60,7%, slijedi pivo u limenki s 28,4% vrijednosnog i 21,1% količinskog udjela u prodaji, dok na pivo u plastičnoj ambalaži otpada 14,4% vrijednosne i 18,2% količinske prodaje.
Još jedno svojstvo pakiranja relevantno je za analizu tržišta prodaje piva, a to je – je li ambalaža povratna ili nepovratna. U vezi s tom segmentacijom, pivo u povratnoj ambalaži bilježi prodaju po vrijednosti od 54,5%, a po količinskoj prodaji od 59,4%, dok je pivo u nepovratnoj ambalaži prodano po vrijednosnom parametru 45,5%, a po količinskom 40,6%.
Veličina pakiranja
Što se pak tiče veličine pakiranja, kao posljednje važne za analizu ove kategorije proizvoda, najviše se proda piva u pakiranju od 0,5L. Naime, pakiranje te veličine sudjeluje sa 78,6% vrijednosnog i 77% količinskog udjela u ukupnoj prodaji piva u Srbiji. Slijedi pakiranje od 2L s 14,3% vrijednosnog i 17,9% količinskog udjela, na trećem je mjestu prema oba prodajna parametra pivo u pakiranju od 0,33L (2,5% i 1,4%), a na četvrtome pivo od 1L (1,2% prema oba kriterija). Sva ostala pakiranja, manja i veća, imaju znatno manji vrijednosni i količinski udio u ukupnoj prodaji piva.
Nielsen retail audit
Nielsen retail audit zasniva se na praćenju prodaje krajnjim potrošačima na uzorku prodajnih mjesta, izabranih tako da budu reprezentativni za kanale prodaje koji se prate. Ista se prodajna mjesta popisuju na mjesečnoj ili dvomjesečnoj razini tako što obučeni popisivači fizički broje maloprodajne zalihe, bilježe obavljene nabavke u proteklom razdoblju, kao i maloprodajne cijene, a sve to uz pomoć hand held terminala. Konstantno praćenje ovih informacija omogućuje izvještavanje o obujmu i vrijednosti maloprodaje, kao i ostalih podataka značajnih za proizvođače, distributere i prodavače.
Kanali prodaje koji su uključeni u analizu kategorije su hiper/supermarketi, velike i srednje trgovine, male trgovine i drogerije. Nielsen panel maloprodaje ne uključuje benzinske postaje, diskontne trgovine, Cash & Carry objekte i ljekarne.
