Samo 2.6% kućanstava u Hrvatskoj ne kupuje namirnice nedjeljom.
Od 1.52 milijuna kućanstava koliko živi u Hrvatskoj, 1.48 milijuna kućanstava kupuje namirnice nedjeljom. U kontekstu ispitivanja javnog mnijenja u kojima se većina građana Hrvatske izjašnjava u korist neradne nedjelje, ovakav sraz podataka samo je naizgled nelogičan. Ne ulazeći u politički, vjerski i etički kontekst rasprave o neradnoj nedjelji, činjenica je da nedjeljom kupujemo zato što možemo. „Convenience“ je jedan od trendova koji vrlo snažno oblikuju naše kupovno ponašanje.
Iluzorno je očekivati da će se promet trgovaca, ukoliko neradna nedjelja postane ozakonjena, u potpunosti rasporediti na druge dane u tjednu. U tom kontekstu pojedini trgovci bit će izloženiji negativnim efektima neradne nedjelje od drugih.
GfK Panel kućanstava prati potrošnju proizvoda za kućanstvo u Hrvatskoj već 20 godina, 365 dana u godini. Kako bismo razumjeli moguće posljedice neradne nedjelje na trgovce prehrambenim artiklima, analizirali smo 450 milijuna kupovnih transakcija u 2019.godini.
Neke kategorije, čiji je udio u košarici veći nedjeljom, izloženije su mogućim negativnim posljedicama neradne nedjelje. To su npr. pekarski proizvodi, pivo, gazirana voda, gazirani sokovi, nektari, ledeni čaj, svježe meso, svježe povrće, gotovi kolači, kremni namazi, sladoled, vino.
Plodine i Spar su relativno izloženiji utjecaju nedjelje na njihov ukupni promet u odnosu na konkurente, dok su bio trgovine, Bipa i KTC značajno manje izloženi u odnosu na konkurenciju.
Prikaz 1: Indeks utjecaja nedjelje na poslovanje, Izvor: GfK Hrvatska
Kada u analizu uključimo važnost subote za poslovanje pojedinog trgovca, uz pretpostavku neradne nedjelje, Tommy, Plodine i Studenac izloženiji su mogućim negativnim posljedicama neradne nedjelje jer njihov relativni udio prometa subotom ima manju kompenzacijsku snagu u odnosu na konkurente. To konkretno znači da ukoliko bi ukupna vrijednost tržišta uslijed uvođenja neradne nedjelje bila smanjena za npr. 3%, Tommy bi bilježio smanjenje od 4%, Plodine i Studenac 3.7%.
Razlike u postocima se čine neznatne. Jezikom velikih brojeva, kada bi Plodine u ovoj hipotetskoj situaciji pratile pad prosjeka tržišta od 3%, njihov gubitak iznosio bi 126 milijuna kuna , dok bi njihov pad od 3.7% iznosio 156 milijuna kuna, dakle 30 milijuna kuna više.
Taj iznos od 30 milijuna kuna odgovara iznosu ukupne godišnje potrošnje soli u hrvatskim kućanstvima.
Prikaz 2: Indeks utjecaja neradne nedjelje na poslovanje uz pretpostavku iskorištenja resursa subote, Izvor: GfK Hrvatska
