Hrvatska može zadržati proizvodnju šećera uz snažno restrukturiranje i suradnju proizvođača repe, industrije i države, ističe se u analizi tržišta šećera konzultantske tvrtke Smarter objavljenoj u utorak.
"Udruživanje Sladorane, Vira i Tvornice šećera Osijek u jednu tvrtku - Hrvatsku industriju šećera - uvjet je opstanka proizvodnje šećera i šećerne repe u Hrvatskoj. Tom koncentracijom konsolidiralo se tržište šećera te očekujemo značajnije povećanje produktivnosti i smanjenje troškova, što je nužno za opstanak proizvodnje šećera te održavanje razine konkurentnosti", smatraju stručnjaci Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor.
Kako navode, industrija šećera u Europskoj uniji posljednjih je godina suočena s brojnim problemima, a negativni trendovi izrazito su se loše odrazili na hrvatsku proizvodnju šećerne repe, izvoz šećera te opstojnost ove industrije.
Ogromne oscilacije i pad cijena šećera kao i ukidanje proizvodnih kvota u EU-u glavni su čimbenici koji općenito utječu na poslovanje industrije šećera. Iako Hrvatska ima veliku tradiciju u proizvodnji šećerne repe te su sve šećerane uložile ogromna sredstva u edukaciju proizvođača, organizaciju proizvodnje te osuvremenjivanje proizvodnih pogona, rezultati u ovoj proizvodnji pokazuju značajno negativni trend, napominju iz Smartera.
S obzirom na nužnu racionalizaciju poslovanja i nedovoljne količine proizvodnje na području koje gravitira tvornici u Virovitici, najavljen je i prestanak proizvodnje šećera od šećerne repe u toj šećerani. Stručnjakinja Smartera Zvjezdana Blažić smatra da je takva odluka očekivana, a vjeruje da će doprinijeti postizanju konkurentnosti i opstanku proizvodnje u uvjetima niskih cijena na EU i svjetskom tržištu.
Proizvodnja šećerne repe gotovo prepolovljena
Kako stoji u analizi, proizvodnja šećerne repe u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje RH čini oko dva posto, a Hrvatska je samodostatna između 80 do 88 posto, ovisno o godini.
Proizvodnjom se prije ulaska u EU bavilo više od 1200 proizvođača, a danas je taj broj znatno pao. Proizvodno vezanu potporu za šećernu repu je 2018. godine primilo tek 653 proizvođača, a godinu ranije nešto više od 800, napominju iz Smartera.
Ističu da je proizvodnja šećerne repe gotovo prepolovljena od ulaska u Uniju, odnosno zabilježen je pad od čak 47,3 posto.
U Hrvatskoj se repa sadi na površinama između 14 do 22 tisuće hektara. Najveća proizvodnja je bila 2007. godine, na 34 tisuće hektara, a 2018. je pala na 14, a 2019. na 13 tisuća hektara prenosi Hina.
Pročitajte arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima.
Primajte prvi najnovije vijesti iz FMCG sektora.
